hrvatski

Napomyza gymnostoma Loew (Agromyzidae: Cyclorrhapha: Diptera) novi štetnik lukovičastog povrća u Hrvatskoj

U posljednjih desetak godina u Hrvatskoj su štete na lukovičastom povrću postale značajne i česte. Smatralo se da ih čini samo lukova muha - Delia antiqua (Meigen), štetnik godinama poznat u Hrvatskoj. Ubrzo je otkriveno da je glavni uzročnik tih šteta na lukovičastom povrću novi štetnik – lisni miner poriluka Napomyza gymnostoma (Loew). Štete od vrste N. gymnostoma prvi su put zabilježene 1986. god. u Mađarskoj, ubrzo zatim u Slovačkoj, Poljskoj, Austriji, Srbiji, Češkoj, Njemačkoj i Sloveniji. U Hrvatskoj je štetnik zabilježen 1999. god., a danas je prisutan i u Italiji, Španjolskoj, Nizozemskoj, a vjerojatno i u drugim europskim zemljama gdje se uzgaja lukovičasto povrće. Na lukovičastom povrću su osim vrsta N. gymnostoma i D. antiqua, čije ličinke prave mine na lukovici, zabilježeni su i štetnici iz porodice Diptera čije ličinke prave štete na listu: Chromatomyia horticola (Goureau) i Lirimyza cepae (Hering). Puno značajnije štete čine štetnici lukovice, koji osim na količinu uroda značajno utječu i na njegovu kakvoću. U provedenim trogodišnjim istraživanjima (1999-2001) zabilježena je izrazita dominantnost vrste N. gymnostoma u ukupnoj populaciji štetnih dvokrilaca na lukovičastom povrću u Hrvatskoj. Vrste Ch. horticola i D. antiqua su bile prisutne u manjem udjelu, dok je L. cepae bila u sve tri godine zastupljena samo s 1%. Imago vrste N. gymnostoma ima tijelo duljine 3, 5-4 mm, što je čini jednom od najvećih vrsta porodice Agromyzidae. Krila mužjaka duga su 2, 8 mm, a ženke 3, 5 mm. Za točnu determinaciju N. gymnostoma nužan je pregled muških genitalija. Ličinka je crvolika, apodna, acefalna, blijedožute boje, duljine tijela na kraju razvoja 5-5, 5 mm. Kukuljica je crveno-smeđe boje, dugačka oko 4 mm. Najveća zaraza luka ovim štetnikom zabilježena je 1999. god. u Sisku kada je u jednoj biljci pronađeno 40 ličinki i kukuljica vrste N. gymnostoma. Iste godine i na istom lokalitetu Sisak-Viktorovac zabilježen je i najjači napad lisnim minerom poriluka na poriluku (25 ličinki i kukuljica) i na luku vlascu (14 ličinki i kukuljica). Tijekom tri godine praćena je dinamika populacije štetnika. Utvrđeno je da N. gymnostoma u kontinentalnoj hrvatskoj ima dvije generacije godišnje - proljetnu i jesensku. Prezimi kukuljica, a imago se javlja početkom druge dekade ožujka. Period izlaženja imaga je dosta razvučen pa period leta traje do kraja travnja i početka svibnja. Nakon nekoliko dana muhe kopuliraju, nakon čega ženke odlažu jaja. Jaja štetnika u proljeće je moguće naći do kraja travnja. Iz jaja se krajem ožujka izliježu ličinke, koje je u biljkama moguće naći sve do sredine svibnja. Nakon toga se zakukulje i tako provode ljetnu dijapauzu. Od kraja ožujka do kraja travnja na zaraženim biljkama moguće je pronaći sve razvojne stadije štetnika. sredinom rujna iz kukuljica izlijeću imaga druge generacije koja nakon nekoliko dana kopuliraju i ženke odlože jaja. Prve ličinke ove generacije moguće je naći u biljkama od početka listopada do sredine studenog. Početkom studenog na biljkama se nalaze prve kukuljice, u kojima štetnik prezimi. Tijekom listopada na biljkama je moguće pronaći sve razvojne stadije štetnika. Za praćenje leta štetnika moguće je koristiti vizualne i hranidbene atraktante. Tijekom provedenih istraživanja najbolji rezultati postignuti su metodom vizualnog pregleda i ulova štetnika, a nešto slabiji žutim ljepljivim pločama.Metodama s hranidbenim atraktantima u McPhail posudama nisu postignuti zadovoljavajući rezultati. Pritom se hidrolizirani protein "Buminal" pokazao boljim atraktantom od ekstrakta luka. U istraživanja zaštite luka od štetnika uključeni su pripravci na osnovi dimetoata, imidakloprida, klorpirifos-etila, klorpirifos-metila i foksima. Pripravci su primijenjeni močenjem lučica, rasipanjem granula prije sadnje u brazdu, te zalijevanjem i prskanjem etabliranih biljaka. Niti jedan primijenjeni pripravak nije izazvao statistički opravdanu fitotoksičnost. Najbolja zaštita luka u provedenim istraživanjima postignuta je močenjem lučica u škropivo Rogora 40 ili Chromgora 40 u dozi 0, 4 l/ha te u škropivo Confidora SL 200 u dozi 0, 5 l/ha. Utrošak vode prilikom močenja lučica prije sadnje je 100 l/t lučica za 1 ha. Odlični rezultati zabilježeni su i nakon zalijevanja etabliranih biljaka otopinom dimetoata i imidakloprida, ali ovakav način primjene nije prikladan za veće površine zbog velikog utroška škropiva. Prskanjem etabliranih biljaka Rogorom 40 ili Chromgorom 40 također su zabilježeni dobri rezultati u zaštiti luka, no učinkovitost ovisi o roku tretiranja. Rasipanjem granuliranih pripravaka Dursbana G-7, 5 i Volatona G-5 u vrijeme sadnje u brazdu postigla se dosta dobra zaštita luka od štetnika. Ipak, zaštita luka na ovaj način je slabija nego močenjem lučica i zalijevanjem, što ovaj način primjene, uz ekološku neprihvatljivost, čini nepreporučljivom metodom zaštite. Nakon provedenih istraživanja, preporučamo dva sustava zaštite lukovičastog povrća od spomenutih štetnika. Prvi sustav zaštite provodi se kad se očekuje jak napad štetnika. Tada je preporučljiva preventivna zaštita luka močenjem lučica prije sadnje u škropivu sistemičnog insekticida (imidakloprida ili dimetota, a trebalo bi istražiti i neke druge). U slučaju vrlo jakog napada, močenje lučica može se iznimno dopuniti prskanjem ili zalijevanjem etabliranih biljaka nakon 14-21 dana. Prilikom močenja biljaka posebno je važno prilagoditi količinu tekućine koju mlade lučice mogu upiti u svoje vanjske listove lukovice. Drugi sustav zaštite je u slučaju kada se unaprijed ne očekuje jak napad štetnika. Tada je moguće prskati ili zalijevati etablirane biljke prema potrebi otopinom sistemičnog insekticida. Metoda zalijevanja biljaka prikladnija je na manjim površinama zbog velikog utroška škropiva. Kao treći sustav zaštite može se uvesti i prskanje etabliranih biljaka u dva roka primjene. Tada je moguće pri svakom prskanju koristiti 20-30% niže doze od preporučenih za samo jedno tretiranje. Takva dva prskanja ponavljaju se u roku od 14 dana. Ovakav sustav zaštite nije istražen u ovim istraživanjima, ali G. Seljak u Sloveniji na ovaj način bilježi dobru zaštitu kulture od štetnika. Povezavši Seljakove rezultate i naša iskustva, može se zaključiti da će ovaj sustav zaštite i u nas dati dobre rezultate. Ovaj sustav traži praćenje leta štetnika. U buduća istraživanja trebalo bi uključiti i metodu "attract and kill" u kojoj bi se s koristili hranidbeni atraktant "Buminal" i insekticid.

Napomyza gymnostoma; Agromyzidae; biologija; suzbijanje

nije evidentirano