hrvatski

Vanjske migracije stanovništva Hrvatske - kritički osvrt

Koliko se ljudi iz Hrvatske iselilo od 1880. do Prvog svjetskog rata najbolje pokazuju statistički podatci o iseljavanju, ali pritom treba uzeti u obzir da se do 1898. podatci o iseljavanju nisu kod nas prikupljali. Tek banskom naredbom od 1898. određeno je da osim ostalih statističkih podataka treba prikupljati i podatke o iseljavanju, što je već tijekom iste godine i provedeno. Budući da je u Austro-Ugarskoj bio prihvaćeno načelo slobode kretanja i seljenja, to statistika nije mogla prikupljati posve točne podatke o iseljavanju. Mogli su se pratiti samo oni slučajevi koji su zbog nekih razloga bili statistički evidentirani (npr. zahtjevi za izdavanjem putovnica) ili oni za koje se slučajno doznalo (podatci brodskih kompanija koje su se bavile prijevozom iseljenika). Zbog toga se takvim statističkim podatcima može pridodati tek drugostupanjska važnost. Mnogo su sigurniji podatci o doseljavanju u državama useljenja. Ali ni te statistike nisu bile za iseljenike iz Hrvatske pouzdane, jer su hrvatske iseljenike vrlo često registrirali kao Austrijance ili Mađare. Najpotpuniju sliku o doseljavanju u SAD pruža "Annual Reports of the Commisioner General of Immigration". Međutim, ni američki podatci nisu posve vjerodostojni. Još manje se može pouzdati u podatke Hrvatskog zemaljskog statističkog ureda u Zagrebu, prema kojima su se iz Hrvatske između 1889. i 1913. iselile 186.573 osobe. Taj se broj vjerojatno odnosi na one iseljenike čiji su odlazak vlasti evidentirale. Međutim, kombiniranjem izvještaja parobrodarskih društava za prijevoz iseljenika s brojem izdanih putovnica dolazi se do podatka prema kojem se samo iz Hrvatske i Slavonije od 1900. do 1913. iselilo 257.212 osoba.

Hrvatska, iseljeništvo, stanovništvo

nije evidentirano