hrvatski

Razlike između izvornih i dirigiranih taksona karakteristika i sposobnosti sportaša različitih sportova

Uvod. Za aktivnosti dužeg trajanja i nižeg intenziteta organizam koristi drugačije energetske mehanizme nego za aktivnosti kraćeg trajanja i visokog intenziteta. Zbog toga se i standardni protokoli testiranja sportaša iz različitih sportova najčešće razlikuju. Tako rijetko imamo priliku uspoređivati odgovor srčano-žilnog i dišnog sustava sportaša iz sportova snage i sportova izdržljivosti prilikom opterećenja provedenog istim protokolom. Tradicionalna podjela sportova prema energetskim sustavima dijeli sportove na aerobne, anaerobne i aerobno-anaerobne. Cilj istraživanja bio je utvrditi da li svi sportaši iz iste energetske skupine imaju sličan odgovor srčano-žilnog i dišnog sustava na opterećenje ili postoje sportaši koji se prema funkcionalnim sposobnostima razlikuju od ostalih u svojoj skupini. Također cilj je bio dokazati da tradicionalna podjela sportova prema energetskim zahtjevima nije primjenjiva za sve sportaše zbog individualnih prilagodbi na trenažne procese. Ispitanici i metode. Uzorak je bio sastavljen od 102 vrhunska sportaša podijeljena u tri skupine prema energetskim zahtjevima sporta. Prva skupina (aerobna) je sadržavala 34 vrhunska sportaša iz aerobnih disciplina (triatlon, maraton, biciklizam, veslanje), druga skupina je sadržavala 38 sportaša iz mješovitih sportova (aerobno-anaerobna skupina) dok je treća (anaerobna) skupina od 30 ispitanika okupljala sportaše iz potpuno anaerobnih disciplina (kratke pruge trčanje, skok u dalj, skok u vis, bacanja u atletici i sl.) . Protokol mjerenja je obuhvaćao morfološke karakteristike (visina, težina, indeks tjelesne mase, vitalni kapacitet), eksplozivnu snagu i pokazatelje funkcije srčano-žilnog i dišnog sustava u tijeku progresivnog testa opterećenja na pokretnoj traci (frekvencija srca, primitak kisika, minutni volumen disanja, postotak ugljičnog dioksida u izdahnutom zraku, respiracijski kvocijent). Nakon testa opterećenja određen je ventilacijski anaerobni prag i utvrđene su vrijednosti mjerenih pokazatelja na pragu i pri maksimalnom opterećenju. Rezultati. Diskriminacijska analiza između tradicionalnih skupina prema energetskim zahtjevima sporta je potvrdila osnovanost podjele prema energetskom metabolizmu jer su se skupine značajno razlikovale (Wilks´ Lambda 0, 350 ; p<0, 001) ali samo ako promatramo cijelu skupinu. Varijable koje su najviše doprinosile razlikovanju grupa bile su maksimalni primitak kisika, primitak kisika na ventilacijskom pragu i postotak od maksimalnog primitka kisika na pragu, koje su bile većih vrijednosti kod aerobnih sportaša. Respiracijski kvocijent je također doprinosio razlikovanju grupa i bio je očekivano viši kod anaerobnih sportaša kao i vrijednosti postignute na testu eksplozivne snage. U individualnom pristupu tj. taksonomskom analizom sa zadanim brojem grupa je utvrđeno da postoje određeni ispitanici koji se razlikuju od ostalih pripadnika svoje grupe i koji prema funkcionalno-motoričkim sposobnostima zapravo pripadaju u neku drugu energetsku skupinu. Dobivena su tri nova taksona sa po 44, 24 i 34 entiteta kojima su novom diskriminacijskom analizom dodijeljeni nazivi tj. energetski karakteri. Novi taksoni su se razlikovali od izvornih i prema broju i prema sastavu, što je jasno pokazalo da postoji miješanje između skupina i da neki sportaši pokazuju različiti odgovor na opterećenje i različite morfološke karakteristike i funkcionalno motoričke sposobnosti od očekivanih. Rasprava. Rezultat na natjecanju nije samo rezultat treninga i funkcionalnih sposobnosti sportaša. Postoje značajni psiho-socijalni i nasljedni faktori koji utječu na ulazak u sportsku elitu. Najinteresantniji rezultati ovog istraživanja su svakako odgovori funkcionalno-motoričkih sposobnosti pojedinih aerobnih sportaša na inkrementnom testu opterećenja koji su pokazivali sve parametre anaerobnih sportaša, te ih je taksonomska analiza i svrstala u skupinu anaerobnih. Unatoč tome, ti su sportaši postizali značajne nacionalne i internacionalne uspjehe u svom sportu, iako se tvrdi da posebno u aerobnim sportovima fiziološki mehanizmi imaju najveći utjecaj na rezultat. Posebno je interesantna bila činjenica da dugogodišnji trening određenog tipa nije kod nekih sportaša doveo do adaptacija sposobnosti i karakteristika koje bi očekivali za tu vrstu sporta, što se bi se indirektno na temelju dosadašnjih istraživanja moglo djelomično pripisati utjecaju nasljednih faktora. Zaključak. Utvrđeno je da tradicionalna podjela sportova prema energetskim zahtjevima sporta nije primjenjiva za sve sportaše. Dokazano je i da svi sportaši unutar jedne skupine nemaju isti fiziološki odgovor na opterećenje i da postoje sportaši koji pokazuju drugačije sposobnosti od očekivanih za taj sport, a ipak postižu vrhunske rezultate. Individualni pristup sportašu u programiranju treninga i evaluaciji rezultata funkcionalnog testiranja je neophodan i zaključci o mogućnostima pojedinog sportaša za postizanje vrhunskog rezultata ne bi se smjeli donositi samo na osnovi rezultata testiranja sportaša. Takav način procjene mogao bi značajno podcijeniti potencijale nekih pojedinaca što je od značaja prilikom selekcije i uključivanja u nacionalne vrste. Pri interpretaciji i evaluaciji rezultata treba uzeti u obzir individualne razlike koje proizlaze iz nasljednih i psihosocijalnih čimbenika

sport; energetski mehanizmi; naslijeđe; fiziološke adaptacije; aerobni kapacitet

nije evidentirano