hrvatski

Studijski prikaz s projektom uređenja arboretuma JAZU i obnove povijesnog Gučetićevog vrta i perivoja u Trstenom kod Dubrovnika (kraj 15.-početka 20.st.)

Metodologija izrade ovog studijskog prikaza temeljila se na izučavanju dostupnih izvora i dotada objavljene literature, a u svrhu stjecanja spoznaja o ovom povijesno slojevitom posjedu dubrovačkog vlasteoskog roda Gučetić. Slijedilo je terensko evidentiranje te nacrtno i fotografsko snimanje prisutnih vrtnoarhitektonskih komponenti i elemenata. Posebna pozornost posvećena je bila vrednovanju zatečenih vrtnoarhitektonskih sadržaja, a temeljilo se na autorovim spoznajama stečenim dotadašnjim bavljenjem dubrovačkim povijesnim vrtovima i izučavanjem stranih povijesnih vrtova odgovarajućih razdoblja. Postojeće stanje starog vrta, novog perivoja i okolnih arboretskih prostora nacrtno bilo je priređeno tijekom ljeta 1962.g., a na toj osnovi je do ožujka 1963.g. bilo dovršeno projektno idejno rješenje obnove staroga vrta i novijeg perivoja. Naslijeđena vrtna podjela i gradbena struktura prostora , bila je uzeta kao osnovna vrijednost za rješenje. No kako je ovaj studijski projekt rađen prije donošenja temeljnog međunarodnog dokumenta o postupanju pri obnovi povijesnih spomenika uopće, Venecijanske povelje, (iako je, što se tiče starih vrtova, još i tada odnos prema starim vrtovima bio nejasno definiran, a Firentinska povelja posvećena povijesnim vrtovima donijeta je bila tek 1982.g.), slobodniji autorski pristup ovom rješenju ogledao se u prvom redu kroz oblikovanje partera vrtnih polja starog vrta temeljeno na oponašanju stilskih obrazaca uz sporadično unošenje poneke skupine drveća stranog porijekla u novijem perivoju, kojeg ranije tu nije bilo.. Bio je to prvi projekt obnove jednog od dubrovačkih renesasnih vrtova, kojemu se pristupilo metodologijom prethodnog evidentiranja i vrednovanja zatečenih vrtnoarhitektonskih komponenti i elemenata radi uvjerenijeg rješenja uređenja. Ostali prostori izvan postojećih starih vrtova dobili su namjene arboretskog karaktera. Tako je padina prema moru, koja je obrasla niskom makijom, s izvanrednim mikroklimatskim uvjetima, bila predviđena za uređenje vrta kakteja i sukulenti u kombinaciji s makijom. Obradive površine uz padinu u pozadini , uz očuvanje skupina maslina, proviđene su slobodnije oblikovanim sustavom staza i pretvorajući ih u arboretski perivoj za introdukciju novih egzotičnih vrsta drveća, grmlja i trajnica. Iako se projektno rješenje s današnjih stajališta može smatrati zastarjelim, ono se odlikuje nekim nespornim vrijednostima, a ogledaju se u osnovnoj orijentaciji metodološkog pristupa i po tome što su njime Gučetićev vrt i perivoj potvrđeni kao zasebni povijesni vrtnoarhitektonski entiteti, koji se trajno moraju jasno razlikovati u tretmanu i namjeni unutar ovog posjeda kao cjeline, odnosno, unutar ovog jedinstvenog, najprostranijeg (oko 25 ha), povijesno vrlo slojevitog (XV-XX st.), relativno dobro očuvanog dubrovačkog vlasteoskog ladanjsko-gospodarskog objekta, koji je, uza sve to, tijekom pet stoljeća postojanja bio, bolje ili slabije, kontinuirano uzdržavan do danas.

ArboretumHAZU; Gučetićevi povijesni vrtovi; Trsteno; obnova

nije evidentirano