Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 18617

Žljezdani aparat na listovima brdskog i klinastolisnog vriska


Dumanić, Ivana
Žljezdani aparat na listovima brdskog i klinastolisnog vriska 1998., diplomski rad, Fakultet prirodoslovno matematičkih znanosti odgojnih područja, Split


Naslov
Žljezdani aparat na listovima brdskog i klinastolisnog vriska
(Glandular structure in the leaf of the Satureja montana L. and Satureja cuneifolia Ten.)

Autori
Dumanić, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Fakultet prirodoslovno matematičkih znanosti odgojnih područja

Mjesto
Split

Datum
19. 06

Godina
1998

Stranica
49

Mentor
Bezić, Nada

Ključne riječi
Satureja montana; Satureja cuneifolia; list; žljezdane strukture
(Satureja montana; Satureja cuneifolia; leaf; glandular structure)

Sažetak
Istraživane vrste Satureja montana L. i Satureja cuneifolia Ten. morfološkim i anatomskim osobinama prilagodile su se na sušne uvjete staništa stoga spadaju u biljne skupine označene kao kserofiti. Na listu smo zapazili sljedeće kseromorfne značajke: debele vanjske stijenke epidermalnih stanica koje luče debelu kutikulu, prisustvo hipoderme, puči na licu i naličju, trihome, žljezdane dlake te prisutnost palisadnog parenhima ispod gornje i donje epiderme. list je anatomski unifacijalan mada morfološki ima bifacijalan karakter. Palisadne stanice smještene uz donju epidermu imaju znatno više intercelulara koji se postepeno sužavaju prema palisadima gornje epiderme. U naborima epiderme prisutna su dva tipa žljezdanih struktura, glavičaste žlijezde i izdužene dlake. Glavičasta žlijezda građena je od bazalne stanice, stanice stapke te dvanaest stanica glave, četiri u sredini (bazni dio glave) i osam na periferiji. U žljezdani aparat glavičaste žlijezde svrstavamo i pridružene epidermalne stanice zbog njihove vjerojatne uloge u izlučivanju. Smještene su radijalno i čine zgusnuti zid oko bazalnog dijela žlijezde. Postoji razlika u broju pridruženih epidermalnih stanica između S. montana i S. cuneifolia. Oko glavičasta žlijezde S. montana ima 12-18 pridruženih epidermalnih stanica, aoko S. cuneifolia 10- 13. Kod istraživanih vrsta očita je razlika u broju glavičastih žlijezda na gornjoj i donjoj epidermi. Na gornjoj epidermi ima manji broj glavičastih žlijezda nego na donjoj obiju istraživanih vrsta. Ta razlika je više izražena kod S. montana. Međusobna usporedba cjelokupnog broja žlijezda istraživanih vrsta nam govori da je S. montana brojnija glavičastim žlijezdama od S. cuneifolia. Najsuši godišnji period podudara se sa vremenom cvatnje obe vrste. Stoga rezultat o najmanjem broju glavičastih žlijezda baš za vrijeme tog najsušeg perioda objašnjavamo vjerojatnim porastom broja glavičastih žlijezda na čaški i vjenčiću cvijeta koje bi tada osim prije navedene kserofitske uloge imale ulogu da svojim eteričnim uljem primamljuju kukce.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
177040

Ustanove
Prirodoslovno-matematički fakultet, Split