engleski

Metamorphosis of a Travelling Theme ; Bajamonti and the Old Austrian National Anthem

Gregorijanski napjev Pater noster ima dugu i zanimljivu prošlost. U dinamici izmjena stoljeća neprestano je mijenjao svoju namjenu oblik i značenje. U svojim prapočecima pjevao se jednoglasno, isključivo u obrednim službama katoličke crkve. Tijekom 18. st. postao je važnim konstruktivnim elementom izgradnje Mariazellermesse i oratorija 7 posljednjih Kristovih riječi na križu J. Haydna. Autor članka ustanovljava da je gotovo u isto vrijeme Splićanin Julije Bajamonti iskoristio istu temu prilikom stvaranja čak dvaju svojih moteta (Mecum date i Venit ecce meus dilectus), te psalma 107 Dixit Dominus. U međuvremenu se Haydn poslužio istom temom u svojem Kaiserquartett, op. 76 br. 3. Njemu je ta tema poslužila kod oblikovanja himne Austrijske monarhije (danas je to njemačka himna). Autor članka širi saznanje o njenim metamorfozama na polju instrumentalne glazbe. Uz ostalo navodi da ju je koristio H.Wieniavsky (Etide cappriccio, op. 10), te Béla Bartók u svojoj simfonijskoj pjesmi Kossuth. Do tada su se pod istu temu počeli umetati profani tekstovi nepoznatoga podrijetla. Taj je postupak karakterističan za Gradišćanske Hrvate i sjever Hrvatske. Zabilježen je još i u Moravskoj. Središnji dio rada posvećen je analizi teme unutar Bajamontijeva opusa, tumačenju njenog nastanka i namjene u splitskim okvirima na kraju 18. stoljeća. Rad je ilustriran Bajamontijevim autografima, te prijepisima iz toga vremena.

Julije Bajamonti; Split; Austrian anthem; Pater noster; Joseph Haydn

nije evidentirano