Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 182932

Where is the Meeting Point of Musics from the Western and Eastern Adriatic Coasts in the Age of Classicism?


Katalinić, Vjera
Where is the Meeting Point of Musics from the Western and Eastern Adriatic Coasts in the Age of Classicism? // Glazbene kulture na Jadranu u razdoblju klasicizma / Musical Cultures in the Adriatic Region During the Age of Classicism / Katalinić, Vjera ; Tuksar, Stanislav (ur.).
Zagreb: Hrvatsko muzikološko društvo, 2004. str. 45-54


Naslov
Where is the Meeting Point of Musics from the Western and Eastern Adriatic Coasts in the Age of Classicism?

Autori
Katalinić, Vjera

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Glazbene kulture na Jadranu u razdoblju klasicizma / Musical Cultures in the Adriatic Region During the Age of Classicism

Urednik/ci
Katalinić, Vjera ; Tuksar, Stanislav

Izdavač
Hrvatsko muzikološko društvo

Grad
Zagreb

Godina
2004

Raspon stranica
45-54

ISBN
953-6090-17-1

Ključne riječi
Glazbena kultura, klasicizam, Jadran, Bajamonti, Sorkočević, Italija
(Musical culture, Classicism, Adriatic region, Bajamonti, Sorkočević, Italy)

Sažetak
Istraživanjem glazbenog života u razdoblju klasicizma u Hrvatskoj ustanovljeno je da se – kao i u drugim sferama kulturne povijesti – na tom području susreću, a često i isprepliću utjecaji i mediteranskog i srednjoeuropskog kulturnog kruga te se stapaju sa specifičnim elementima lokalnog obilježja. U tom svjetlu zadatak je pokušati otkriti gdje se i u kojoj mjeri susreću, prožimaju i transformiraju kulturne tradicije istočne i zapadne obale Jadrana. Ti su se susreti događali neposredno – direktnim prenošenjem tradicije i utjecaja – s učitelja na učenika, ali i posredno, razmjenom notnog materijala i repertoara, te knjiga o glazbi. Takve akvizicije našle su novu primjenu i postale modelima, presađenima i oponašanima u novoj sredini. S obzirom na snažno razvijene kulturne centre s talijanske strane Jadrana, takvi su utjecaji uglavnom prodirali na njegovu istočnu stranu, s koje su dočekivani s većim ili manjim entuzijazmom, penetrirali u lokalnu tradiciju te doživjeli modifikacije nužne da glazba zaživi u novom prostoru i novim uvjetima. Mnogi su talijanski glazbenici našli zaposlenje na istočnoj obali Jadrana – potreba za obrazovanim skladateljima bila je veća od domaće ponude u crkvama (npr. Pellizzari), u raznim ansamblima (npr. Frezza, Resti), za privatnu poduku (npr. Valente), a osobito je nedostajalo glazbeno kazalište (gostovanja trupe A. Bonifazija i sl.) za koje su osigurani trajni prostori (Zadar, Dubrovnik). S druge strane, talijanski gradovi i u doba klasicizma ostaju mamcem i sinonimom za kvalitetnu glazbenu naobrazbu, kamo su zbog glazbenog obrazovanja odlazili glazbenici s hrvatske obale (L. Sorkočević, Raffaelli i dr.). Dio skladatelja porijeklom iz hrvatskih zemalja koji su se stalno nastanili u Italiji (Stratico) ili produžili u druge zapadne i sjeverne zemlje (Jarnović, Spadina), čini se da su se prilagodili novim okolnostima i skladali glazbu primjerenu tim zahtjevima. U tekstu se elaboriraju pojedinosti vezane uz ova tri fenomena, a naglasak je stavljen na transformiranje uvezenog notnog materijala ili inozemnih skladateljskih poticaja za domaće prilike (Bajamonti), pregled repertoara u privatnim zbirkama namijenjen kućnom muziciranju (Capogrosso, obitelj Sorkočević) i glazbeni ukus skladatelja u kontekstu općeg obrazovanja i duha prosvjetiteljstva (Bajamonti, Sorkočević). Mediteranski repertoar prodire i dublje u kontinentalni crkveni prostor direktno iz Venecije, a u svjetovnoj sferi (instrumentalna glazba, glazbena scena) preko austrijskih zemalja. S druge strane, repertoar bečke škole ostavio je direktnog traga samo sporadično, zahvaljujući osobnim kontaktima (L. Sorkočević), dok se češće javlja kao notni materijal nabavljen u talijanskim zemljama (Haydn, Pleyel, Naumann). Nadalje, prodor i prisutnost glazbe/glazbene kulture s istočne na zapadnoj obali Jadrana još nije istražena i za sada se osniva samo na predajama (S. Franković). Promjene koje se događaju nakon ukinuća Mletačke republike, osnivanjem Ilirskih provincija i prelaskom istočnojadranske obale pod austrijsku upravu, ne donose bitnu promjenu u glazbenokulturnom utjecaju, a tek vrlo postupno donose nove modele organiziranja glazbenog života, što će predstavljati važan predmet novijih istraživanja.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0213001

Ustanove
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,
Muzička akademija, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Vjera Katalinić, (35001)