Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 182275

Drvoredi i obrubno zaštitno zelenilo uz gradske prometnice Dubrovnika


Šišić, Bruno; Kapović, Nikolina
Drvoredi i obrubno zaštitno zelenilo uz gradske prometnice Dubrovnika // Međunarodno interdisciplinarno savjetovanje "Njega gradskog prostora - drvoredi u gradu" : Zbornik sažetaka = Maintenance of town open spaces - tree avenues in the city / Milas, Zdenko (ur.).
Zagreb: Hrvatsko agronomsko društvo, 2004. str. 39-43 (pozvano predavanje, nije recenziran, cjeloviti rad (in extenso), stručni)


CROSBI ID: 182275 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Drvoredi i obrubno zaštitno zelenilo uz gradske prometnice Dubrovnika
(Lines of trees and edging protective greenery along urban roadways of Dubrovnik)

Autori
Šišić, Bruno ; Kapović, Nikolina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
Međunarodno interdisciplinarno savjetovanje "Njega gradskog prostora - drvoredi u gradu" : Zbornik sažetaka = Maintenance of town open spaces - tree avenues in the city / Milas, Zdenko - Zagreb : Hrvatsko agronomsko društvo, 2004, 39-43

ISBN
953-6485-17-6

Skup
Međunarodno interdisciplinarno savjetovanje "Njega gradskog prostora - drvoredi u gradu"

Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 10-13.03.2004

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Dubrovnik; drvoredi
(Dubrovnik; lines of trees)

Sažetak
U vrijeme pada Dubrovačke Republike (1808) pored Grada s naseljenim predgrađem na prostoru Pila s Konalom, ranije ladanjskim predjelom, na današnjem gradskom prostoru Dubrovnika postojala još samo od Grada udaljena zona ladanjskih sklopova uokolo Gruškog zaljeva i malo naselje pomoraca i brodograditelja na krajnjoj točki zaljeva, na Kantafigu. Mijenjanjem općih prilika, od političkih i društvenih do gospodarskih, postupno su nastupale i promjene u gradskim i prigradskim prostorima. Još za vrijeme francuske okupacije (1806. - 1814.) ponešto udaljeni Gruški zaljev bio je probojem novog puta izravno spojen s Brsaljama, prostranom čistinom i bivšim strjelištem pred zapadnim ulazom u Grad. Nakon smirivanja prilika, l817. g., zaslugom dubrovačkog vlastelina Brnje Kaboge, na Brsaljama počinje uređivanje gradskog šetališta u zelenilu. Tada su podignuti prvi dubrovački drvoredi javne namjene. Stabla murava (Morus alba) posađena su s obje strane puta i po zaravni u više usporednih redova. Tu drvenastu vrstu još se odranije uzgajalo na nekim predjelima Dubrovačke Republike radi proizvodnje svile za narodne nošnje. Drvored je zatim od Brsalja bio produžen do tadašnjeg Trga oružja zvanog Placeta. Mjestimično je također bio podignut i uz južnu stranu puta do Boninova, kao što je prikazano u austrijskoj katastraskoj mapi iz 1837/1877.g.. Značajne institucije za funkcioniranje gradske zajednice tek tijekom druge polovine 19 st. postupno izlaze iz Grada na prostore Pila. Znakovito je da se u to vrijeme, i to u nekoliko navrata, pristupalo mjestimičnom podizanju novih poteza drvoreda ograničene dužine i u pravcu Gruža, uz glavni put koji je od Boninova prema Gružu prolazio nenaseljenim predjelom. Moglo bi se reći da su ti novi drvoredi ne samo pratili nego i najavljivali širenje naselja i podizanje proizvodnih pogona na području Gruža. Oko početka 20.st. sade se manji drvoredi lipa i murava također i na istočnom predgrađu u pravcu od Ploča prema Sv. Jakovu. Tijekom austrijske vlasti u Dubrovniku se podižu drvoredi sačinjeni od kontinentalnih listopadnih vrsta drveća: bagrema, lipa, brijestova, pa i gledicija, divljih kestena i dr., iz čega se očitava utjecaj tadašnjeg birokratskog aparata vlasti. Koju godinu prije prvog svjetskog rata, domaći ljubitelji prirode počeše javno iznositi drugačija stajališta pridajući veću pozornost sadnji domaćih vrsta vazdazelenog drveća. Međutim, početkom dvadesetih godina 20.st., pod utjecajem egzotizma koji se u ovdašnjim vrtovima kao uostalom i na čitavom europskom dijelu Mediterana javio tijekom druge polovine 19.st., kao i ugledanjem na strane rivijere, na lokalitetima najbližima zapadnom ulazu u Grad, na šetalištu Brsalje i uz novo stubište Uz Posat ( izgrađeno 1913), pojaviše se drvoredi palmi. Tek tridesetih godina 20.st., pojavom turističke izgradnje oko uvale Sumratin u Lapadu, na podužem potezu uz cestu i tramvajsku prugu bili su posađeni drvoredi domaćeg vazdazelenog drveća, primjerice horizontalnog čempresa s ponekim primiješanim stablom alepskog bora. Poslije drugog svjetskog rata, od pedesetih do osamdesetih godina, intenzivna izgradnja proširila se po svim pristupačnijim i atraktivnijim gradskim prostorima, od Sv. Jakova na istočnom kraju do Kantafiga na zapadnom, te duž novih prometnica na poluotoku Lapadu. No, dijelom zbog neodgovarajućeg projektiranja prometnica, dijelom zbog specifične topografije gradskog krajobraza, ali i zbog prirodnih sklopova zelenila koji se s padina razgibanog relijefa u gradskom krajobrazu Dubrovnika izravno spuštaju u naselja, što je specifikum ovoga grada, drvoredi nisu našli širu primjenu u uređivanju novih gradskih prostora. Snažan urbani razvoj Dubrovnika tijekom druge polovine 20.st. nije , dakle, bio karakteriziran podizanjem većeg broja drvoreda. Kao značajniji za spomenuti je drvored alepskih borova s obje strane nove avenije u Lapadu. Za zabilježiti je da je u tom razdoblju uz prometnije ceste bilo projektirano i izvedeno nekoliko dužih jednovrsnih zaštitnih poteza srednjevisokog zelenila – oleandara ili pitospora, bilo radi vizualne separacije i zakrivanja banalnih sadržaja, bilo radi fizičke zaštite prolaznika te zaštite od buke i plinova. Posebno je značajan bio oko pola km dugi potez oleandera od stare željezničke stanice do pristaništa, između ceste i lučkih postrojenja. Zadnjih godina taj je potez upola smanjen radi nastalih promjena u prostoru oko luke u Gružu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0178059

Ustanove
Agronomski fakultet, Zagreb

Profili:

Avatar Url Nikolina Kapović (autor)

Avatar Url Bruno Šišić (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Šišić, Bruno; Kapović, Nikolina
Drvoredi i obrubno zaštitno zelenilo uz gradske prometnice Dubrovnika // Međunarodno interdisciplinarno savjetovanje "Njega gradskog prostora - drvoredi u gradu" : Zbornik sažetaka = Maintenance of town open spaces - tree avenues in the city / Milas, Zdenko (ur.).
Zagreb: Hrvatsko agronomsko društvo, 2004. str. 39-43 (pozvano predavanje, nije recenziran, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
Šišić, B. & Kapović, N. (2004) Drvoredi i obrubno zaštitno zelenilo uz gradske prometnice Dubrovnika. U: Milas, Z. (ur.)Međunarodno interdisciplinarno savjetovanje "Njega gradskog prostora - drvoredi u gradu" : Zbornik sažetaka = Maintenance of town open spaces - tree avenues in the city.
@article{article, editor = {Milas, Z.}, year = {2004}, pages = {39-43}, keywords = {Dubrovnik, lines of trees}, isbn = {953-6485-17-6}, title = {Lines of trees and edging protective greenery along urban roadways of Dubrovnik}, keyword = {Dubrovnik, lines of trees}, publisher = {Hrvatsko agronomsko dru\v{s}tvo}, publisherplace = {Dubrovnik, Hrvatska} }