Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 181713

"Uloga prava u reformama socijalističke Jugoslavije: prethodne napomene za poredbenu povijest socijalističkih reformi"


Padjen, Ivan
"Uloga prava u reformama socijalističke Jugoslavije: prethodne napomene za poredbenu povijest socijalističkih reformi" // 8.Dijalozi povjesničara / historičara / Fleck, Hans-Georg ; Graovac, Igor (ur.).
Zagreb: Friedrich-Naumann-Stiftung, 2004. str. 219-231


Naslov
"Uloga prava u reformama socijalističke Jugoslavije: prethodne napomene za poredbenu povijest socijalističkih reformi"
("The Role of Law in Reforms of Socialist Yugoslavia: Preliminary Remarks for a Comparative History of Socialist Reforms")

Autori
Padjen, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
8.Dijalozi povjesničara / historičara

Urednik/ci
Fleck, Hans-Georg ; Graovac, Igor

Izdavač
Friedrich-Naumann-Stiftung

Grad
Zagreb

Godina
2004

Raspon stranica
219-231

ISBN
953-6922-06-1

Ključne riječi
Gospodarsko pravo, gospodarske reforme, socijalizam, Jugoslavija 1945-1991
(Economic law, economic reforms, socialism, Yugoslavia 1945-1991)

Sažetak
Kako je moguće istraživati razdoblje socijalističke Jugoslavije, kad znamo slijedeće: historija, kao disciplina, ma kako široko bila koncipirana, mora biti usredotočena na dokumente, tj. zapise, a relevantni dokumenti socijalističke Jugoslavije ili još nisu dostupni ili nikada nisu postojali ili više ne postoje ili nije moguće rekonstruirati u kojoj su mjeri vjerodostojni u pogledu činjenica koje bilježe? Čini mi se da je jedini razborit odgovor na to pitanje slijedeći: U mjeri u kojoj je uopće moguće, moguće je samo kao historijsko istraživanje koje je mnogo više od drugih takvih istraživanja povezano, prvo, s disciplinima koje nisu prvenstveno historijske, nego socijalnoteorijske, kao što su discipline o političkom ili ekonomskom ili pravnom sistemu, drugo, s posebnim historijama, kao što su to historija ekonomije ili kulture ili jezika ; treće, sa sličnim istraživanjima drugih sličnih zemalja, a to su, očito, prvenstveno druge socijalističke zemlje istočne Evrope. Takva historija socijalističke Jugoslavije, da bi bila multidisciplinarna a ne se raspala u posebne historije, mora imati neki zajednički problem ili problemski sklop. S interpretativnog stajališta, očit je kandidat deologija jugoslavenske političke elite, koja je uključivala uvjerenje da ta elita mijenja ekonomske odnose, kao određujuće za sve ostale društvene odnose, a ekonomski su odnosi, paradoksalno, u socijalizmu bili definirani pravom pa stoga i spoznavani pravnom dogmatikom. No, postoji još jedan razlog zbog kojega su privredne reforme i privredno pravo najvažniji predmet istraživanja socijalističkih reformi, pretpostavljam ne samo u Jugoslaviji. Te su reforme kostituirane mirijadom privrednopravnih akata, od propisa i planova preko upravnih dozvola i privrednih ugovora do naloga za uplatu kakve je u Jugoslaviji procesuirala Službe društvenog knjigovodstva, a ti su akti, vrlo vjerojatno, uredno arhivirani te dostupni za istraživanje. Čini se da je u identifikaciji problema privrednog prava u istočnoevropskim socijalističkim sistemima moguće polazište činjenica da je u njima postojalo tršište roba, ali je u vrlo ograničenom smislu postojalo tržište rada i gotovo nije postojalo tržište kapitala. Pritom je možda najkorisnije poći od činjenice da su, ma koliko nevjerojatno to moglo izlgedati za vrijeme dok je socijalizam postojao, ti sistemi (ne samo u SFRJ, nego i u drugim socijalističkim zemljama) bili izvedeni iz rada. Polazeći od tog, ostatak rada ukratko prikazuje pravnu strukturu svakoga od tih tržišta, potom poluge vlasti i nosive subjekte sistema te, napokon, pokušava uputiti na uzroke uslijed kojih je, usprkos socijalističkima privrednim reformama, kapitalizam pobijedio socijalizam. (

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0015016

Autor s matičnim brojem:
Ivan Padjen, (34531)