Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Gradacije značajnije entomofaune u šumama Hrvatske (CROSBI ID 503896)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa

Harapin, Miroslav ; Hrašovec, Boris ; Matošević, Dinka Gradacije značajnije entomofaune u šumama Hrvatske // Sažeci 48. seminara biljne zaštite / Maceljski, Milan (ur.). Zagreb: Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2004. str. 39-x

Podaci o odgovornosti

Harapin, Miroslav ; Hrašovec, Boris ; Matošević, Dinka

hrvatski

Gradacije značajnije entomofaune u šumama Hrvatske

Dugogodišnjim kontinuiranim nizom opažanja zahvaćen je čitav niz vrlo važnih defolijatora i ksilofaga naših najznačajnijih vrsta drveća. Od defolijatora, po važnosti se ističu: Lymantria dispar, Malacosoma neustria, Euproctis chrysorrhoea, Thaumetopoea processionea, T. pityocampa, Tortrix viridana, Erannis defoliaria, Operophtera brumata, Stereonychus fraxini, Neodiprion sertifer, Apethymus abdominalis i više vrsta različitih defolijatora na mekim listačama. Od ksilofaga najznačajniji su potkornjaci i tu se u prvom redu prate populacije Ips typographus, Pytiogenes chalcographus, Pityokteines spp., Cryphalus piceae i prema potrebi nekoliko vrsta borovih potkornjaka. Od defolijatora, u posljednjih nekoliko godina mogu se izdvojiti populacijski porasti kod M. neustria, E. chrysorrhoea i T. processionea. Ovogodišnja analiza stanja populacije gubara ukazuje na to da i ova populacija ulazi u stanje povećane brojnosti na više lokacija u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Zanimljive su i do nedavno nepoznate masovnije pojave defoliatora iz reda opnokrilaca kakvi su npr. Caliroa annulipes i Tomostethus nigritus koje su uzele maha upravo u posljednjih 5 godina. Zanimljivo je pritom naglasiti da je i ovdje uočena pojava sinkrone ekpanzije u nekim susjednim zemljama (sj. Italija). Posljednje razdoblje sušnih i toplih godina pogodovalo je i razvoju populacija kukaca, napose sekundarnih štetnika iz porodice potkornjaka. Tako su se u povećanoj brojnosti, na više lokaliteta gdje smreka dolazi u kulturama, javili I. typographus i P. chalcographus te neke vrste potkornjaka koje inače nisu toliko prisutne (npr. Pityophthorus spp., Hylastes spp.). U jelovim šumama u vrlo povećanoj brojnosti bilježimo pojavu sve četiri najvažnije vrste jelovih potkornjaka (Pityokteines spinidens, P. curvidens, P. vorontzovi i C. piceae) dok su u borovim kulturama zaredale štete od potkornjaka Tomicus piniperda, T. minor, Ips sexdentatus, I. acuminatus, H. ligniperda i nekoliko vrsta iz roda Orthotomicus.

gradacije; štetni kukci; Hrvatska

nije evidentirano

engleski

Outbreaks of the more important insect pests in Croatian forests

nije evidentirano

oubreaks; insect pests; Croatia

nije evidentirano

Podaci o prilogu

39-x.

2004.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Sažeci 48. seminara biljne zaštite

Maceljski, Milan

Zagreb: Hrvatsko društvo biljne zaštite

Podaci o skupu

48. seminar biljne zaštite

predavanje

10.02.2004-13.02.2004

Opatija, Hrvatska

Povezanost rada

Šumarstvo