Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 180694

Klimatske prilike na širem području Kornata značajne za poljodjelstvo


Vučetić, Višnjica; Vučetić, Marko
Klimatske prilike na širem području Kornata značajne za poljodjelstvo // Ekološke monografije 7 / Meštrov, Milan ; Durbešić, Paula ; Kerovec, Mladen (ur.).
Murter, Tisno, Kornati, Šibenik, 1995. str. 111-120 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)


Naslov
Klimatske prilike na širem području Kornata značajne za poljodjelstvo
(Climatic Conditions in the Kornati Region Significant for Agriculture)

Autori
Vučetić, Višnjica ; Vučetić, Marko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Ekološke monografije 7 / Meštrov, Milan ; Durbešić, Paula ; Kerovec, Mladen - Murter, Tisno, Kornati, Šibenik, 1995, 111-120

Skup
Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje Kornata

Mjesto i datum
Murter, Hrvatska, 02-07.10.1995

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Temperaturne sume ; potencijalna i stvarna evapotranspiracija ; Palmerova metoda ; Vela Sestrica
(Temperature sum ; potential and real evapotranspiration ; Palmer method ; Vela Sestrica)

Sažetak
Prostorna raspodjela pojedinih biljnih vrsta ovisi o klimatskim elementima kao što su zračenje, svjetlost toplina, vlaga, količina vode u tlu i o drugim meteorološkim pojavama. Kad bi se željeli istaknuti samo oni parametri na osnovi kojih se može dati prva klasifikacija klimatskog tipa to bi bili temperatura zraka i oborina. Prema jednoj takvoj klasifikaciji, koja je poznata kao Köpenova klasifikacija klime, šire područje Kornata pripada umjereno toploj kišnoj klimi sa suhim razdobljem u toplom dijelu godine i srednjom temperaturom zraka najtoplijeg mjeseca iznad 22 C. Međutim, da bi se dobila cjelovita slika klimatskih prilika značajnih za poljodjelstvo na području Kornata analizirani su i ostali meteorološki elementi. To su relativna vlaga zraka, naoblaka, trajanje sijanje sunca, pojave s maglom, tučom, rosom, mrazem, jakim i olujnim vjetrom kao i neke izvedene meteorološke veličine - temperaturne sume iznad određenih pragova temperature, procjena evapotranspiracije i zalihe vode u tlu. U meteorološkoj praksi vlaga u tlu mjeri se na vrlo rijetkoj mre`i postaja. Stoga se količina vlage u tlu najčešće procjenjuje određenim matematičkim metodama iz temperature zraka, relativne vlage zraka i količine oborine. U ovom radu primijenjena je Palmerova metoda pomoću koje se dobiva procjena zalihe vode u tlu i i gubitak vode iz tla u površinskom sloju i u dubljem sloju do 1 m dubine. Zbrajanjem srednjih dnevnih temperatura iznad određenih pragova temperature određuju se temperaturne ili biološke sume za određeno razdoblje..Poznavanjem temperaturnih pragova pojedine razvojne faze neke biljke može se odrediti količina akumulirane topline potrebne za tu fazu. Prostorni prikaz temperaturnih suma iznad određenih pragova temperature i evapotranspiracije bazira se na 10-godišnjem nizu podataka meteoroloških postaja Šibenik, Vrana, Biograd, Zadar i Donji Zemunik dok za specifične karakteristike klime rabljeni su meteorološki podaci postaje Vela Sestrica na Kornatima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geofizika



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
004001

Ustanove
Državni hidrometeorološki zavod