hrvatski

Informacijski sustav visokih učilišta

Razlozi za informatizaciju visokih učilišta U Republici Hrvatskoj djeluje oko stotinu visokih učilišta, više od 100.000 studenata upisano je na dodiplomske studije, a nastavu izvodi oko 5.500 nastavnika putem 12.000 različitih predmeta. Tijekom akademske godine studenti polažu otprilike 1.000.000 ispita, a izdaje im se oko 400.000 potvrda. Međutim, više od 50% visokih učilišta ne vodi dokumentaciju u elektroničkom obliku, a kod rijetko kojeg visokog učilišta je izrada osnovnih dokumenata potpuno automatizirana. Posljedica je velik opseg administrativnih poslova, slabija kvaliteta dokumenata i izvještaja, kao i znatan utrošak vremena administrativnih službenika i polaznika visokih učilišta. Suvremena visoka učilišta nastoje što više unaprijediti djelovanje svih službi koje su od važnosti za kvalitetu usluge koju pružaju polaznicima. Na taj način doprinose i široj društvenoj zajednici u kojoj djeluju. Kvaliteta usluge visokog učilišta nije vezana samo uz način izvođenja nastave i nastavne sadržaje, već i uz prilagođavanje eventualnim potrebama polaznika za specifičnim i interdisciplinarnim obrazovanjem. Praćenje suvremenih trendova na području organizacije visokih učilišta i primjena informatičke tehnologije u radu administrativnih službi u znatnoj mjeri unapređuje djelovanje tih službi, povećava zadovoljstvo njihovih korisnika i omogućuje veću integriranost obrazovnih djelatnosti različitih ustanova i odjela unutar sveučilišta ili veleučilišta. Studenti su, kao korisnici usluga visokih učilišta, u pravilu skloni novim komunikacijskim i informacijskim tehnologijama, a Internet im omogućuje da u većoj mjeri i na pogodniji način koriste usluge visokog učilišta kojeg pohađaju, kao i da pribave informacije o različitim drugim visokim učilištima u Hrvatskoj i svijetu. Ustanove uključene u razvoj Informacijskog sustava visokih učilišta Informacijski sustav visokih učilišta (ISVU) je projekt Ministarstva znanosti i tehnologije (MZT) kao dio programa informatizacije visokih učilišta u Republici Hrvatskoj. ISVU je mrežno orijentirani modularni sustav za obradu podataka i komunikaciju različitih službi i odjela unutar visokog učilišta. Sve je više visokih učilišta u Hrvatskoj koja usvajanju i primjenjuju ISVU. Razvoj programske podrške za ISVU povjeren je Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu, a redovito funkcioniranje sustava osigurat će Sveučilišni računski centar (SRCE) u Zagrebu. Prednosti koje donosi Informacijski sustav visokih učilišta (ISVU) Nakon uvođenja ISVU-a veća je mogućnost integriranja informacijskog sustava jedne ustanove (fakulteta, više škole) s informacijskim sustavima drugih ustanova unutar sveučilišta ili veleučilišta. Također, ISVU je moguće koristiti putem Interneta (tj. World Wide Weba) pa studenti i nastavnici znatan dio administrativnih poslova obavljaju lakše i brže, s udaljenih lokacija (npr. od kuće), bez čekanja ili potrebe za osobnim kontaktom sa službenicima visokog učilišta. Osim što smanjuje broj administrativnih poslova za studente, nastavnike i osoblje u pomoćnim službama, ISVU utječe na povećanje točnosti i dostupnosti informacija te pomaže donošenju oduka i izradi strategija. Nadalje, usvajanje standarda koji su potrebni za implementaciju ISVU-a imat će pozitivne efekte na kvalitetu i efikasnost studija. ISVU ispunjava temeljnu potrebu visokog učilišta za informatizacijom poslovanja sa studentima na suvremen i standardiziran način, uz korištenje na Internetu zasnovanih tehnologija i suvremenih razvojnih alata. Pojedini moduli informacijskog sustava obuhvaćaju dodiplomski studij, kadrove i financije. Visokim učilištima koja su korisnici tog sustava osigurano je nadograđivanje i osuvremenjavanje programske podrške te ona nemaju potrebe za angažiranjem i plaćanjem lokalnih informatičkih tvrtki i izvođača koji isporučuju programsku podršku neujednačene kvalitete i bez mogućnosti integriranja podataka s drugim visokim učilištima. Ministarstvo znanosti i tehnologije će, osim programske podrške za ISVU, nastojati u što većoj mjeri osigurati i neophodna materijalna sredstva za opremu, školovanje kadrova i druge potrebe konkretne ustanove. Uvođenje ISVU neće biti nametnuto visokom učilištu, već će biti ostvareno u suradnji sa sveučilištem ili veleučilištem te s članicama koje su zainteresirane i spremne za njegovu implementaciju. Nekoliko visokih učilišta i veleučilišta u Hrvatskoj započelo je uvođenje ISVU-a, a na nekima je već i dovršeno. Uvođenje ISVU-a i proces informatizacije visokih učilišta u Hrvatskoj bit će brži i djelotvorniji u slučaju suradnje, potpore i dobre organizacije na razini sveučilišta ili veleučilišta. (Na Web adresi http://www.isvu.hr nalaze se informacije o visokim učilištima koja uvode i koriste ISVU.) Višestruka funkcionalnost i integriranost ISVU-a Veliki broj aktivnosti koje su obuhvaćene djelovanjem visokog učilišta (fakulteta, akademije, veleučilišta, visoke ili više škole) obavlja se na različitim lokacijama kao što su studentska služba, odjel/zavod/katedra, računovodstvo, kadrovska služba itd. U mnogim slučajevima su aktivnosti različitih dijelova visokog učilišta informacijski neadekvatno povezane. ISVU omogućuje da se putem računalne mreže i odgovarajućih programskih modula (korisničkih aplikacija) integrira i znatnim dijelom automatizira mnoge procese vezane uz djelovanje visokog učilišta. Tako se izbjegava višestruko upisivanje istih podataka o studentima, a provjeru statusa studenta čini točnijom i bržom. (ISVU sadrži velik broj programskih modula koji su integrirani u jedinstven sustav, a njihov sažet opis nalazi se u poglavlju 3.1. ovog priručnika.) Programski moduli za studentsku službu prate svakog studenta i tijek studija od upisa do diplomiranja. Ovaj dio ISVU-a podržava procese na visokom učilištu poput obrade razradbenog postupka, upisa studenata na visoko učilište, upisa u sljedeću studijsku godinu, kao i vođenje evidencije o svakom studentu, npr. o prijavljivanju i polaganju ispita, uključujući diplomski ispit. Posebno treba istaknuti programski modul Studomat koji omogućuje da se administrativni poslovi, zbog kojih su studenti trebali dolaziti u studentsku službu, obave on-line putem Interneta ili Internet kioska, uključujući upis izbornih i parcijalnih predmeta, upis više godine studija, prijavu ispita te ispis potvrda za razne namjene. ISVU također omogućuje da se u okviru programskih modula za studentsku službu definiraju nastavni program studija i nastavni predmeti prema ECTS sustavu, nosioci predmeta, nastavne grupe i ispitni rokovi. Programski moduli vezani uz raspored nastave omogućuju rezervaciju dvorana i izradu satnice. Posebna grupa programskih modula podržava djelovanje odjela/zavoda/katedri na visokom učilištu, npr. organizaciju ispitnih rokova, rasporeda nastave, ispita pred povjerenstvom, kao i prava na potpis. Programski modul za nastavnike na visokom učilištu omogućuje izradu plana nastave za predavanja i vježbe, opis predmeta i popis literature, kao i diplomske zadatke. ISVU Internet/Web stranice visokog učilišta sadrže osnovne informacije o visokom učilištu, opis nastavnog programa i pojedinih nastavnih predmeta, akademski kalendar i satnicu. Ovi se sadržaji automatski generiraju iz podataka koji su prikupljeni ili oblikovani prethodno navedenim programskim modulima za raspored nastave, djelovanje odjela/zavoda/katedri i za nastavnike. Programski moduli za kadrovsku službu evidentiraju djelatnike visokog učilišta i odjele/zavode/katedre, a povezuju se s programskim modulima za studentsku službu. Zanimljivo je da ISVU omogućuje i praćenje podataka o studentima koji se odnose na školarine i druge financijske obveze studenata te davanje povratnih informacija studentima putem Studomata i Interneta o stanju njihovih financija. Na kraju, ISVU omogućuje oblikovanje tzv. skladišta podataka (data warehouse) za strateške analize i odluke na razini visokog učilišta, odnosno sveučilišta ili veleučilišta, a na osnovi prikupljenih i integriranih podataka o studentima, ispitima, nastavnicima itd.. Pritom su podržane različite statističke analize poput prolaznosti na ispitima. Aktivnosti kod uvođenja i korištenja ISVU-a Osnovni preduvjet za uvođenje ISVU-a odnosi se na spremnost visokog učilišta da standardizira proces oblikovanja nastavnog programa i nastavnog plana te određenim standardima prilagodi pravila za upis nastavnih predmeta, prijavljivanje i polaganje ispita, kao i provođenje administrativnih poslova koji su povezani sa studentskom službom. Otpori promjenama koji se pritom mogu očekivati ponekad su više vezani uz želju za zadržavanjem postojećih načina rada i izbjegavanje relativno obimnog posla koji je povezan s &laquo ; ; reinžinjeringom&raquo ; ; poslovnih procesa na visokom učilištu tijekom prvih godinu dana uvođenja ISVU-a, nego što se odnose na stvarnu nemogućnost usvajanja promjena koje donosi ISVU. (U poglavljima 4. i 5. ovog priručnika sažeto su opisani procesi koje podržava ISVU, a u poglavlju 6. standardi koje treba osigurati tijekom njegovog uvođenja.) Za uspješno uvođenje ISVU-a bitna je potpora uprave visokog učilišta, kao i dobar izbor osobe koja će vršiti ulogu koordinatora za ISVU. Uputstva za uvođenje ISVU na visoko učilište i za rad koordinatora za ISVU detaljno su razrađena. Koordinator za ISVU treba voditi tim osoba koje će biti zadužene za uvođenje ISVU-a, informirati upravu visokog učilišta o obavljenim i predstojećim poslovima te poticati rješavanje eventualnih problema, kao i povezivati visoko učilište s projektnim timom koji je zadužen za instaliranje računalne opreme i softvera (programskih modula). Za uvođenje i korištenje ISVU-a nije potrebna skupa ili zahtjevna računalna oprema već su dovoljna računala prosječne brzine i kapaciteta, osim mrežnih servera koje će osigurati Ministarstvo znanosti i tehnologije kao investitor. Također, osigurano je potrebno obrazovanje svih djelatnika koji će uvoditi i koristiti ISVU na visokom učilištu. Uvođenju ISVU-a prethodi analiza ustroja i načina rada na visokom učilištu koja rezultira pregledom potrebnih preinaka koje su nužne za implementiranje ISVU-a. Korisno je terminski plan uvođenja ISVU-a uskladiti s prijamnim ispitom na visokom učilištu. Na taj način su podaci o studentima prve godine studija automatski uključeni u ISVU. Visoko učilište može odlučiti da paralelno koristi ISVU i raniji način vođenja evidencije o studentima sve dok za 3-4 godine svi studenti dodiplomskog studija nisu upisom na prvu godinu studija uključeni u ISVU. Drugi je pristup da se, nakon uključivanja podataka o studentima prve godine studija u ISVU, za studente druge i viših godina studija izvrši prebacivanje podataka iz starog informacijskog sustava u ISVU, ukoliko je to moguće učiniti. Ponekad se dodatni manji dio podataka treba prepisati u ISVU iz postojećih arhiva. Naravno, sve će potrebne podatke trebati prepisati u ISVU ako studentska ili kadrovska služba nije prethodno bila informatizirana. (U poglavlju 7. ovog priručnika detaljnije su navedene aktivnosti kod uvođenje ISVU-a.) Odluka o uvođenju ISVU-a je za visoko učilište, dekana i prodekane vrlo ozbiljna, ali dugoročna i strateška. ISVU će postati standard za sveučilišta i veleučilišta u Hrvatskoj. Ministarstvo znanosti i tehnologije podržava uvođenje i razvoj ISVU-a. Nadalje, ISVU je priagođen ECTS sustavu, a pratit će i promjene koje sveučilišta usvoje prema bolonjskoj deklaraciji. ISVU omogućuje integriranje visokih učilišta, kao i uključivanje u europske trendove na području organizacije visokog obrazovanja. ISVU znači uvođenje suvremenih tehnologija te korištenje Interneta u poslovanju. ISVU osigurava brže, lakše, točnije i efikasnije obavljanje administrativnih poslova. Premda uvođenje ISVU-a traži dosta angažmana, organiziranosti i savjesnosti djelatnika visokog učilišta, u konačnici ISVU rezultira kvalitetom usluga i zadovoljstvom korisnika.

Studiji i studenti; Ispiti; Studomat; Kadrovi; Razredbeni postupak; Raspored sati; Skladište podataka; Nastavnički portal; ISVU Web stranice

nije evidentirano