hrvatski

Rusini i Grkokatolička crkva na vukovarskom području (društvenopovijesna i etnomuzikološka pitanja)

Vukovarski kraj kulturološki pripada širokoj podunavskoj južnopanonskoj regiji koja je poznata po izrazitoj multietničnosti još od druge polovice 18. stoljeća. Tragična recentna sudbina krajnjeg istoka Hrvatske obuhvatila je sve manjinske etničke i vjerske zajednice koje tu žive i uzdrmala stoljetne korijene panonske kulture tolerancije i mira. Srpski agresor je nacionalne manjine tretirao jednako neprijateljski kao i etničke Hrvate. Traumatične posljedice rata osobito su pogodile organizirani društveni i kulturni život manjina i neke segmente njihovog identiteta. Najviše grkokatolika na vukovarskom području pripada rusinskoj nacionalnoj manjini, a manji su dio Ukrajinci i Hrvati. Grkokatolici su u ratu pretrpjeli strahovite gubitke. To se osobito odnosi na rusinsku manjinu koja najvećim dijelom živi na vukovarskom području. Tragedija Rusina dodatno ukazuje na suvremene neprilike u kojima se nalazi rusinski narod bez vlastite države, smješten na razmeđu istočnih i zapadnih Slavena, središnje i istočne Europe i istočnog i zapadnog kršćanstva... Radi nepoznatosti rusinske problematike u hrvatskoj javnosti, u članku se iznose osnovni podaci o kulturnom i vjerskom identitetu rusinske nacije i, posebice, o njezinoj bačvansko-srijemskoj dijaspori. Dodiruje se problematika odnosa rusinske i ukrajinske manjine u Hrvatskoj u kontekstu kršenja etničkih prava Rusina u suvremenoj Ukrajini. U posljednjem dijelu članka istražuje se razvoj pučkog crkvenog pjevanja grkokatolika na vukovarskom području, osobito njegovo poratno stanje i suvremene mijene. Pritom je osobita pažnja posvećena slabo istraženim aspektima rusinskog pučkog crkvenog pjevanja u Bačkoj i Srijemu.

manjine; rat; Vukovar; grkokatolici; Rusini; pučko crkveno pjevanje

Pasionska baština ... : muka kao nepresušno nadahnuće kulture. Vukovar kao paradigma Muke (zbornik radova 4. međunarodnog znanstvenog simpozija Vukovar, 22.-25.4.2004.).