hrvatski

Utjecaj kemijskog suzbijanja villine kosice (Cuscuta spp.) na mogućnost proizvodnje sjemena lucerne

Proizvodnja sjemena lucerne u Republici Hrvatskoj ima dugogodišnju tradiciju.I pored velikog iskustva,dobrih agroekoloških uvjeta te širokog izbora kvalitetnih sorata,domaća proizvodnja ne zadovoljava potrebe tržišta nego se nedostajuće količine sjemena uvoze.Jedan od ograničavajućih čimbenika proizvodnje sjemena lucerne je velika prisutnost korova u sjemenskom lucerištu,a posebno viline kosice kao karantenskog korova koji se u procesu dorade teško izdvaja iz sjemena lucerne.Da bismo pokušali riješiti ovaj problem postavljeni su poljski pokusi sa 17 tretmana po slučajnom blok rasporedu u četiri ponavljanja na dva lokaliteta tijekom dvije godine (1988.,1989.).Ispitivanja su obavljena standardnim znanstvenim metodama.Pokusi su postavljeni na Poljoprivrednom institutu u Osijeku na tlu tipa eutrični kambisol,neutralne do slabo kisele reakcije s 1,7% humusa te osrednjim sadržajem aktivnog fosfora i kalija i na površinama Poljoprivrednog poduzeća "Agrolaguna" Poreč na tipu tla crvenica s 0,87 % humusa, blago kisele reakcije s malo aktivnog fosfora i osrednjeg sadržaja kalija.Ispitivana je učinkovitost četiri herbicidna preparata (Kerb 50,Cidoko,Pivot 100 E,Aretit flussig) u dva roka-vremena primjena (prije kretanja vegetacije i nakon prvog otkosa) i u dvije količine u usporedbi s netretiranom kontrolom,na suzbijanje viline kosice sjemenskog lucerišta u četvrtoj i petoj godini uzgoja.Ispitivani herbicidni preparati ispoljili su različiti koeficijent efikasnosti i na prinos sjemena viline kosice po godinama ispitivanja, lokalitetima i rokovima primjene.Najveći koeficijent efikasnosti imao je herbicidni preparat Kerb 50(prosječno 57,91 %),a najmanji Pivot 100 E (prosječno 7,39%).U Osijeku je koeficijent efikasnosti preparata Kerb 50 bio 78,85 % uz prosječnu zarazu usjeva vilinom kosicom od 8,18 %, a u Poreču 36,97 % uz prosječnu zarazu od 73,47 %.Vrijeme-rok primjene ispitivanih herbicidnih preparata značajno je djelovalo na koeficijent efikasnosti.Viši koeficijent efikasnosti imali su svi ispitivani herbicidni preparati primjenom nakon prvog otkosa lucerne.Kerb 50,najučinkovitiji ispitivani herbicidni preparat u suzbijanju viline kosice,imao je koeficijent efikasnosti prvog roka primjene 40,04 %,a drugog 74,63 % prosječno na oba ispitivana lokaliteta i u dvije godine ispitivanja.količine primjenjenih hebicidnih preparata nisu djelovale na koeficijent efikasnosti.Prinos sjemena lucerne kolebao je po godinama od prosječno 507,1 kg/ha (Osijek,1988.godine) do 22,4 kg/ha (Poreč,iste godine).Na prinos sjemena lucerne djelovale su klimatske prilike tijekom istraživanja,sadržaj vilike kosice i ukupna korovna flora.U pokusima se pojavila 31 korovna vrsta iz dva razreda,12 redova i 16 porodica.Na oba istrživana lokaliteta utvrđene su i slijedeće dvije vrste viline kosice: Cuscuta trifolii Bab. i Cuscuta campestris Yuncker.Prema spektru životnih oblika,najviše je bilo terofita (58,06%),zatim hemikriptofita (35,48 %), a najmanje geofita (6,54 %).

Lucerna;sjeme;herbicidni preparati;vilina kosica

nije evidentirano