hrvatski

Utjecaj procesnih parametara na potrošnju električne energije šivaćih strojeva

U ovom magistarskom radu izvedena su istraživanja utjecaja procesnih parametara na potrošnju električne energije šivaćih strojeva primjenom novog mjernog sustava za mjerenje energetskih parametara KVP-1 i pripadajuće programske podrške JNJ-1, razvijenog u okviru projekta Procesni parametri proizvodnje i dizajn odjeće (0117 003) u Zavodu za odjevnu tehnologiju Tekstilno-tehnološkog fakulteta.U radu je po prvi puta prikazana nova računalno upravljana mjerna oprema za mjerenje svih parametara potrošnje električne energije na šivaćim strojevima. Mjerna oprema sastoji se od trofaznog mjerila snage i utrošene energije, tri digitalna vatmetra, tri strujna i naponska mjerna transformatora, A/D konvertora i PC računala. Uz računalni dio opreme prikazan je i programski dio opreme za sinkronizaciju i mjerenja te za naknadnu analitičku obradu podataka.U drugom dijelu rada prikazani su rezultati mjerenja energetskih karakteristika šivaćih strojeva u ovisnosti o procesnim parametrima i primijenjenoj metodi rada. Mjerenja potrebne snage u ovisnosti o broju spajanih slojeva materijala i nazivnoj ubodnoj brzini šivanja izvodila su se za različite vrste pogonskih elektromotora. Određivanje potrošnje električne energije podijeljeno je prema uvjetima istraživanja. Prvo su određeni utrošci električne energije u ovisnosti o metodi rada spajanja šava u jednom, dva ili tri segmenta šivanja u rasponu nazivnih ubodnih brzina šivanja. Zatim su izvedena mjerenja potrošnje električne energije u ovisnosti o broju uboda u segmentu šava i nazivnoj ubodnoj brzini šivanja prilikom spajanja ravnih šavova.Na osnovu dobivenih rezultata istraživanja elektroenergetskih parametara sačinjen je matematički model i računalni program, koji predstavljaju temelj uspostave nove EN metode za izračun predviđene potrošnje električne energije prilikom šivanja ravnih šavova. Ulazni parametri, broj uboda u segmentu šava i nazivna ubodna brzina šivanja, jednaki su kao i kod metode određivanja normalnih strojno-ručnih vremena tehnoloških zahvata šivanja (RAV metode), pa su te dvije metode spojene u jedinstvenu RAVEN metodu. Mjerenjima je utvrđeno da se potrebna električna snaga za pogon elektromotora pri promjenama ubodnih brzina šivanja od 1000 na 4700 min-1 može povećati za više od sedam puta, ali da porast broja slojeva materijala koji se spajanju (od jednog do četiri sloja) neznatno povećava potrebnu snagu (do 10%). Među značajnije rezultate utvrđene ovim istraživanjima valja istaknuti podatak da spajanje istog šava, ali različitim metodama rada, može povećati potrošnju električne energije do 55%. Također je utvrđeno da kontinuirano spajanje šavova pri manjim brzinama šivanja spram spajanja u više segmenata pri višim brzinama rada stroja može utjecati da se potrošnja električne energije poveća za više od tri puta tako da pri projektiranju tehnoloških procesa osobitu pozornost valja posvećivati skladu uporabe primjerene metode rada i ubodne brzine šivanja. Od važnijih raspravljenih rezultata također je naglašeno da je po prvi put egzaktno eksperimentalno određen koeficijent istodobnosti suvremenih šivaćih strojeva u procesu proizvodnje odjeće (0, 3 do 0, 4) koji je značajno manji od do sada empirijski korištene vrijednosti koeficijenta istodobnosti (0, 6).Provedena mjerenja i nova mjerna oprema predstavljaju poticaj i dobru osnovicu za buduća sveobuhvatna istraživanja elektroenergetskih parametara tehnoloških operacija odjevnog inženjerstva.

odjevno inženjerstvo; tehnološke operacije šivanja; elektroenergetski procesni parametri; metoda prognoziranja potrošnje električne energije; koeficijent istodobnosti

nije evidentirano