hrvatski

Gettierovi protuprimjeri i analiza znanja

Suprotno općeprihvaćenom mišljenju, argumentiram da Gettierovi protuprimjeri za trodijelnu analizu znanja kao opravdanoga istinitog vjerovanja nisu uspjeli zato što uvjet opravdanja, a pogotovo uvjet istinitosti za znanje u tim slučajevima nisu ispunjeni. Jer sudovi u koje se vjeruje jesu semantički ambivalentni te se za njih ne može jasno reći jesu li istiniti ili neistiniti, pa stoga ni jesu li predmeti opravdanih istinitih vjerovanja. To je zbog zbunjujuće semantičke uloge koju igra određeni opis (u prvom protuprimjeru) i ekskluzivna disjunkcija (u drugom protuprimjeru). Stoga nijedan o Gettierovih navodnih protuprimjera zapravo ne opovrgava trodijelnu analizu kao takvu, nego samo jednu njezinu interpretaciju. Gettierovi se slučajevi mogu u najboljem slučaju protumačiti kao oni koji zahtijevaju modifikaciju i poboljšanje tradicionalne analize, a ne kao oni koji zahtijevaju njezino zamjenjivanje. Neki se drugi gettierovski slučajevi, npr. oni koji su iznijeli Lehrer i Feldman, mogu razmatrati na analogan način.

znanje; vjerovanje; opravdanje; istinitost; Gettier; istinitost; analiza znanja; epistemologija; semantika; određeni opisi

nije evidentirano