hrvatski

Rezultati istraživanja višekratne primjene herbicida u šećernoj repi

Šećerna repa je okopavinska poljoprivredna kultura niskog habitusa. Kao takovoj posebnu joj štetu pričinjavaju korovi. Sije se najčešće polovicom mjeseca ožujka i ima relativno dug period nicanja. Zbog činjenice da joj je potreban dug period da zatvori sklop, korovne vrste imaju prostor za nesmetan razvoj, te je jako nadrastu. Oduzimanjem životnog prostora, vode, svjetla i hranjiva, korovi direktno utječu na prirod korijena šećerne repe. Osim navedenog, zakorovljena šećerna repa podložnija je napadu bolesti i štetnika, te je otežano vađenje korijena. Prisutna nadzemna masa korova u masi korijena repe uzrokuje poteškoće u procesu prerade repe u tvornici. Na temelju iznijetog, suzbijanje korova važan je i neophodan zahvat u tehnologiji proizvodnje šećerne repe. Zaštita šećerne repe od korova danas se uglavnom provodi na dva načina: primjenom herbicida ili kombinacijom kemijskih i mehaničkih mjera. Zbog nepovoljnih ekotoksikoloških karakteristika herbicida, nastoji se njihova primjena svesti na najmanju moguću mjeru, a istovremeno zadržati zadovoljavajući stupanj učinka na korove. Jedan od načina racionalizacije u primjeni herbicida je višekratni tretman sa smanjenim količinama u mlađem razvojnom stadiju kulture i korova. U tom stadiju razvoja korovi su znatno osjetljiviji na učinak herbicida. Višestruko smanjene količine herbicida od službeno preporučenih vrlo često polučuju jednake ili čak bolje rezultate kad su primijenjeni u ranom post-emergence roku. Pri tome je od najvećeg značaja odabrati herbicid ili kombinaciju herbicida koji spektrom obuhvaća zatečene korove u polju, te se na temelju toga i vrši njihov izbor. Višekratnu primjenu smanjenih količina herbicida potrebno je ponavljati sve dotle dok šećerna repa rastom i razvojem ne izbjegne kritičan period zakorovljenosti. Značajno je napomenuti da se ovakvim pristupom povećava tolerantnost šećerne repe prema herbicidu (veća selektivnost) odnosno manje je izložena fitotoksičnim učincima herbicida u odnosu na preporučene (registrirane) dozacije. Funkcioniranje ovakvog, naizgled jednostavnog, pristupa u praksi ovisno je o tehničkim (volumen vode, tlak izbačaja mlaza, veličina kapljice i dr.) i stručnim (poznavanje korova u mlađem razvojnom stadiju, spektar i način djelovanja herbicida i dr.) mogućnostima proizvođača šećerne repe. Na temelju iznijetog nije teško procijeniti ekološke i ekonomske uštede polučene primjenom smanjenih količina pesticida.

šećerna repa; herbicidi; korovi

nije evidentirano