hrvatski

Utjecaj promjene mjesta prebivališta obitelji na obilježja delinkventne aktivnosti maloljetnika

Rad se bavi istraživanjem utjecaja promjene mjesta prebivališta obitelji na delinkventnu aktivnost maloljetnika, a s tim u vezi i područja koja su važna za nastanak poremećaja u ponašanju i delinkvencije. Istraživanje je provedeno upitnikom koji sadrži 120 varijabli u područjima obilježja delinkventnih aktivnosti, socijalno-zaštitnih intervencija, razvojnih rizika (mentalno i tjelesno zdravlje i poremećaji u ponašanju), poremećaja u školovanju, objektivnih i subjektivnih uvjeta života u obitelji. Uzorak ispitivanja odabran je na način da je od svake vrste kaznenog djela koja su maloljetnici počinili uzet postotak maloljetnika s obzirom na njihovu zastupljenost u tom kaznenom djelu u čitavoj populaciji. Istraživanjem je obuhvaćeno 458 maloljetnih počinitelja kaznenih djela na području Karlovca, Osijeka, Požege, Pule, Rijeke, Varaždina i Zagreba prema kojima je u razdoblju od 01. siječnja 1996. i 31. prosinca 2001. godine pokrenut postupak pred Općinskim i Županijskim sudom izrečena sankcija ili je postupak obustavljen iz razloga svrsishodnosti. Cilj istraživanja bio je utvrditi razlikuju li se maloljetni počinitelji kaznenih djela koji su mijenjali mjesto prebivališta statistički značajno od onih koji nisu mijenjali mjesto prebivališta u promatranim područjima, odnosno s tim u vezi željeli smo provjeriti u uzorku ima li promjena mjesta boravka utjecaja na promatrana područja. U tom smislu promatrana područja kategorizirana su kao ona koja se odnose na obitelj kao najvažniju instancu koja može djelovati kao zaštita ili poticati razvoj poremećaja i delinkvencije, preddelinkventne aktivnosti (poremećaji u ponašanju i školovanju) i delinkventne aktivnosti (obilježja kaznenog djela i socijalno-zaštitne intervencije). Podaci dobiveni opisanim instrumentarijem obrađeni su postupcima deskriptivne statistike hi-kvadrat testom i izračunavanjem statističke značajnosti razlike. Postavljene su teze da bi se ispitanici migranti mogli značajno razlikovati u područjima poremećaja u školovanju, objektivnim i subjektivnim uvjetima života u obitelji. Ta pretpostavka formulirana je na osnovu nekih istraživanja koje govore u prilog tome te je pretpostavljeno da su to područja na koja bi migracija mogla imati neposredan utjecaj. Također, s obzirom da u literaturi nisam naišla na rezultate istraživanja koja bi potkrijepila povezanost između migracija i obilježja kaznenih djela, socijalno-zaštitnih intervencija i razvojnih rizika (poremećaji u ponašanju), pretpostavljeno je da se u tim područjima maloljetnici migranti neće statistički značajno razlikovati od ne-migranata, jer bi tu utjecaj migracija mogao biti posredan. Rezultati upućuju na zaključak da promjena mjesta boravka ima utjecaja na modalitete izvršenja kaznenih djela koje ti maloljetnici počinjaju, na poremećaje u školovanju koje oni očituju i na objektivne uvjete života u obitelji u kojoj ti maloljetnici žive. To se može reći stoga jer je u skupinama varijabli koje se odnose na ta područja nađen veliki broj statistički značajnih razlika između ispitanika koji su mijenjali mjesto prebivališta i onih koji nisu. Kod modaliteta izvršenja kaznenih djela nađena je statistički značajna razlika između ispitanika migranata i ne-migranata kod vrste kaznenog djela koja oni počinjaju (to su većinom kaznena djela imovinskog karaktera), nadalje u mjestu počinjanja kaznenog djela (migranti više počinjaju kaznena djela u većim mjestima koja su sjedišta županijskog ili općinskog suda), u postojanju žrtve (kod migranata uglavnom nema žrtve) i u alkoholiziranosti kod izvršenja kaznenog djela (za migrante većinom nema podataka o alkoholiziranosti u vrijeme izvršenja kaznenog djela). Kod poremećaja u školovanju nađene su statistički značajne razlike između ispitanika migranata i ne-migranata kod napuštanja osnovne škole (migranti više napuštaju osnovnu školu nego ne-migranti), razlici u obrazovnoj i kronološkoj dobi (ta razlika je kod migranata veća), pohađanju srednje škole (migranti uglavnom ne pohađaju srednju školu), napuštanju srednje škole (migranti ne pohađaju), mijenjanju osnovne škole (migranti više mijenjaju osnovnu školu), mijenjanju srednje škole (migranti ne pohađaju), bježanju iz srednje škole (migranti ne pohađaju), prekidu u školovanju u osnovnoj školi (više prekida kod migranata), i prekidu u školovanju u srednjoj školi (migranti ne pohađaju). Kod objektivnih uvjeta života u obitelji nađene su statistički značajne razlike između ispitanika migranata i ne-migranata u slijedećim varijablama: s koliko osoba maloljetnik živi (migranti žive s pet i više osoba), koliko braće i sestara maloljetnik ima (migranti imaju veći broj braće i sestara), obrazovanje roditelja (kod migranata roditelji uglavnom nemaju završenu ni osnovnu školu), zaposlenje roditelja (roditelji migranata većim dijelom su nezaposleni), zaposlenost roditelja u inozemstvu (roditelji migranata više su zaposleni u inozemstvu), mjesto života do 14. godine (kod migranata je to uglavnom manje mjesto), mjesto života nakon 14. godine (kod migranata je to uglavnom veće mjesto), mjesto života u vrijeme izvršenja kaznenog djela (kod migranata je uglavnom veće mjesto), ekonomski status obitelji (kod migranata uglavnom jako loš ili iznad prosječan), stambeni status obitelji (uglavnom kod migranata podstanarstvo). Isto tako s obzirom na to da je u području razvojnih rizika nađena samo jedna statistički značajna razlika (konzumiranje droge manje je zastupljeno kod migranata) između ispitanika migranata i ne-migranata, a u području subjektivnih uvjeta života u obitelji također jedna statistički značajna razlika (očevi migranata su više osuđivani za kaznena djela nego očevi ne-migranata), dok u socijalno-zaštitnim intervencijama niti jedna statistički značajna razlika mogli bismo konstatirati da migracija nema utjecaja na ta područja. Takvim rezultatima potvrđene su teze da migracija ima utjecaja na poremećaje u školovanju i objektivne uvjete života u obitelji, odnosno da nema utjecaj na socijalno-zaštitne intervencije i razvojne rizike (poremećaji u ponašanju). Također, nisu potvrđene teze da migracija ima utjecaj na subjektivne uvjete života i da nema utjecaj na modalitete izvršenja kaznenog djela. Rezultati upućuju na to da je potrebno provesti daljnja istraživanja s skupinom maloljetnika koji migriraju, te da s obzirom na predviđanja o većim migracijama u budućnosti društvo može i mora reagirati na način da osigura mehanizme koji bi pružali pomoć i zaštitu obiteljima koje migriraju u područjima gdje je ona potrebna. Veliku ulogu u tome mogla bi imati škola budući da je u području školovanja uočeno najviše problema kod maloljetnika migranata.

promjena mjesta prebivališta; migracije; delinkvencija mladih; obitelj; objektivni uvjeti života; subjektivni uvjeti života; socijalno-zaštitne intervencije; poremećaji u ponašanju i školovanju

nije evidentirano