Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Utjecaj mikoriznih gljiva na preživljavanje i rast biljaka stočnog graška u uvjetima stresa uzrokovanog sušom (CROSBI ID 503256)

Prilog sa skupa u zborniku | izvorni znanstveni rad | međunarodna recenzija

Kristek, Suzana ; Kristek, Andrija ; Pavlović, Hrvoje Effect of mycorrhizal fungi on field pea plants survival and growth in the stress conditions caused by drought / Utjecaj mikoriznih gljiva na preživljavanje i rast biljaka stočnog graška u uvjetima stresa uzrokovanog sušom // 39. znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem, Opatija, 17. - 20. veljače 2004. : priopćenja / Žimbrek, Tito (ur.). Zagreb: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2004. str. 542-545

Podaci o odgovornosti

Kristek, Suzana ; Kristek, Andrija ; Pavlović, Hrvoje

hrvatski

Utjecaj mikoriznih gljiva na preživljavanje i rast biljaka stočnog graška u uvjetima stresa uzrokovanog sušom

Mikorizne gljive su asocijacija gljiva, predstavnika Zygomyceta, Basidiomyceta i Ascomyceta koji žive na korjenju viših biljaka. Koloniziraju korjenje oko 90% vaskularnih biljaka. Simbioza između viših biljaka i mikroorganizama je visoko međuzavisna veza gdje gljive od biljke dobivaju fotosintezom nastale spojeve ugljika, dok biljke imaju niz koristi od svog simbionta. Veća raspoloživost elemenata poput P, Fe, Zn, Cu, koji su inače prisutni u tlu u malim koncentracijama u topivom obliku ; antagonistički odnos prema patogenima korjena biljaka ( Subramanian et al., 1997)... Nadalje, mikorize produciraju humusne komponente i organski ljepak (ekstracelularni polisaharidi) koji lijepe tlo u agregate, tako da tla čine strukturnim i dobre poroznosti. U ovom slučaju, od iznimne važnosti je da zbog morfoloških osobina ove simbioze, ove gljive povoljno djeluju na rast biljaka povećavajući efektivnu zonu apsorpcije korijena putem hifa (Barker et al., 1998 ; Zhu and Smith, 2000). Zahvaljujući tome, mikorizirane biljke bolje podnose sušu, a postotak preživljavanja i elementi prinosa su veći u odnosu na nemikorizirane biljke (Martin and Jamieson, 1996 ; Morte et al., 2000).

mikorizne gljive ; stočni grašak ; G. mossae ; G. intraradices ; suša

nije evidentirano

engleski

Effect of mycorrhizal fungi on field pea plants survival and growth in the stress conditions caused by drought

Mikorizne gljive su asocijacija gljiva, predstavnika Zygomyceta, Basidiomyceta i Ascomyceta koji žive na korjenju viših biljaka. Koloniziraju korjenje oko 90% vaskularnih biljaka. Simbioza između viših biljaka i mikroorganizama je visoko međuzavisna veza gdje gljive od biljke dobivaju fotosintezom nastale spojeve ugljika, dok biljke imaju niz koristi od svog simbionta. Veća raspoloživost elemenata poput P, Fe, Zn, Cu, koji su inače prisutni u tlu u malim koncentracijama u topivom obliku ; antagonistički odnos prema patogenima korjena biljaka ( Subramanian et al., 1997)... Nadalje, mikorize produciraju humusne komponente i organski ljepak (ekstracelularni polisaharidi) koji lijepe tlo u agregate, tako da tla čine strukturnim i dobre poroznosti. U ovom slučaju, od iznimne važnosti je da zbog morfoloških osobina ove simbioze, ove gljive povoljno djeluju na rast biljaka povećavajući efektivnu zonu apsorpcije korijena putem hifa (Barker et al., 1998 ; Zhu and Smith, 2000). Zahvaljujući tome, mikorizirane biljke bolje podnose sušu, a postotak preživljavanja i elementi prinosa su veći u odnosu na nemikorizirane biljke (Martin and Jamieson, 1996 ; Morte et al., 2000).

mycorrhizal fungi ; G. mossae ; G. intraradices ; drought

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

Podaci o prilogu

542-545.

2004.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

39. znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem, Opatija, 17. - 20. veljače 2004. : priopćenja

Žimbrek, Tito

Zagreb: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

953-6135-40-X

Podaci o skupu

39. znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem

predavanje

17.02.2004-20.02.2004

Opatija, Hrvatska

Povezanost rada

Biotehnologija, Poljoprivreda (agronomija)