hrvatski

Medicina okoliša/preventivna medicina/medicina 21. stoljeća

U javnom zdravstvu s razvojem tehnologije, znanosti i društva oksidativna molekularna oštećenja postaju najveća pojedinačna opasnost zamjenjujući epidemije zaraznih bolesti, a učinak slobodnih radikala postaje važniji od djelovanja mikroba. Slobodni radikali, vrlo reaktivni ioni s neparnim brojem elektrona u vanjskoj ljusci, sudjeluju u funkciji zdravog organizma, ali pri prekomjernoj i nekontroliranoj rasprostranjenosti agresivno traže nadomjestak razarajući stanice. Obilju štetnih slobodnih radikala i narušavanju ravnoteže s antioksidativnim enzimskim sustavom obrane, te stvaranju prekobrojne količine ostalih pozitivnih iona u velikoj mjeri pridonosi toksični svijet što smo ga stvorili (onečišćenje zraka, građevni materijal, plastika, sustav grijanja i klimatizacije, elektromagnetska polja uz električne uređaje). Neprilagođenost ljudskog organizma na &laquo ; kemijski&raquo ; okoliš s devitaliziranim izvorima hrane dovodi tijekom niza godina do sloma imunološkog i detoksifikacijskog sustava i kroničnih bolesti, među kojima sve veću važnost imaju bolesti povezane s okolišem. Medicina okoliša proučava složeni međuodnos ljudskog okoliša (vode, hrane, inhalacijskih, fizikalnih, kemijskih, bioloških, psihosocijalnih činilaca) i pojedinca-osobe-ljudskog organizma (opće osjećanje, organske smetnje, mentalna funkcija). Nastoji što ranije tijekom narušavanja kakvoće života i zdravlja utvrditi prethodne (naslijeđe, izloženost stresu, infekcijama, toksinima), pokretačke i modificirajuće činioce (hormoni, slobodni radikali, neurotransmiteri) kao uzroke bolesti i predvidjeti dugotrajna rješenja.

okoliš; zdravlje; tradicionalna medicina; medicina okoliša

nije evidentirano