hrvatski

Populacijska struktura antropogenetičkog izolata (otok Vis) procijenjena analizom kompleksnih svojstava

U radu su prikazani rezultati istraživanja populacijske strukture stanovništva otoka Visa analizom antropogenetičkih kontinuiranih obilježja (morfoloških varijabli glave i vrata, radiogrammetrijskih dimenzija metakarpalnih kostiju i kvantitativnih svojstava dermatoglifa digito-palmarnog kompleksa te fizioloških – kardiorespiratornih svojstava), i to na reprezentativnom uzorku od 300 odraslih osoba (u dobi između 18 i 70 godina života) tri geografski različita područja otoka: sjevernog (grad Vis), zapadnog (grad Komiža) i južnog (Viška sela). Antropogenetička kompleksna (kontinuirana) svojstva analizirana u radu odabrana su prema uputama Internacionalnog biološkog programa (IBP) i učinjena standardnim tehnikama i instrumentarijem koji se nalazi u Institutu za antropologiju, Zagreb. Cilj rada bio je proučiti strukturu stanovništva otoka, kako bi se dao prilog tumačenju njegove (mikro)evolucije, budući da je jedan od posljednjih pretpostavljenih antropogenetičkih izolata Jadrana. Provedena analiza pokazala je reduciranu antropogenetičku varijabilnost današnjeg stanovništva cijelog otoka, a koja je utvrđena nizom biostatističkih procedura. U analizu su uključene obrade ukupno pet različitih setova kontinuiranih (kvantitativnih) svojstava, i to: 14 antropometrijskih varijabli glave i 33 antropometrijske varijable tijela, 3 radiogrammetrijske varijable metakarpalnih kostiju i 3 izvedena indeksa (Barnett-Nordinov, Garnov i Exton-Smithov indeks), 8 fizioloških – kardiorespiratornih varijabli te 5 kvantitativnih dermatoglifskih svojstava. Procijenjena je heterogenost među skupinama ispitanika za pojedina fenotipska obilježja, kako bi se dobile informacije o (mikro)evoluciji stanovništva otoka te procijenila njegova pretpostavljena antropogenetička izolacija. Deskriptivnim statističkim procedurama te analizom varijance u prostoru pretpostavljenih visoko genetički determiniranih fenotipskih obilježja glave (14 svojstava) nađena je značajna heterogenost među skupinama žena za svojstva: VISNOSA, SIRCELA i INTERORB. Procjena provedena nad ukupno 25 analiziranih antropometrijskih varijabli tijela pokazala je postojanje statistički značajnih heterogenosti u muškaraca u 7 (pretežno longitudinalnih) varijabli i to: VISINA, DUNOG, DUNATK, DUPODL), BIAKROM, BIKNADLL i TEZINA, a u žena u 3 svojstva: DUPODL, BIKNADLL i KNTRBUH. Analiza radiogrammetrijskih dimenzija metakarpalnih kostiju i indeksa procjene koštane mase pokazala je, da jedino u muškaraca postoji statistički značajna heterogenost u svojstvu L2L, dok i u muškaraca i u žena u indeksima koštane mase heterogenosti nema. Procjena provedena u prostoru analiziranih 8 kardiorespiratornih fizioloških varijabli pokazala je da u muškaraca postoji statistički značajna heterogenost u plućnim protocima PEF i MEF75, dok u žena nema statistički značajnih heterogenosti. Analiza provedena nad ukupno 5 kvantitativnih svojstava dermatoglifa pokazala je jedino značajnu heterogenost u svojstvu BCRC u muškaraca. Provedene regresijske analize između životne dobi ispitanika i 6 varijabli: indeksa tjelesne mase (BMI), 3 indeksa koštane mase, sistoličkog i dijastoličkog tlaka statistički je značajna i u muškaraca i u žena. Ovi nalazi realno opisuju uzorak u sve tri proučavane skupine, upućuju na činjenicu da se s povećanjem životne dobi povećava masa tijela otočana, sistolički i dijastolički krvni tlak, a značajno smanjuje koštana masa, no nije utvrđena statistički značajna razlika u tim promjenama tijekom starenja među pojedinim podpopulacijama otoka. Diskriminacijske analize pokazale su kako u svim proučenim kontinuiranim svojstvima među pojedinim podpopulacijama otoka nema razlika, dok one postoje jedino među spolovima, koje, međutim, nije utvrđeno za dermatoglife digito-palmarnog kompleksa. Istraživanje devet visokopromjenjivih STR lokusa pokazalo je nedostatak genetičke heterogenosti stanovništva, budući da se tek manje od 1, 55% genetičke varijacije današnjeg stanovništva otoka Visa može pripisati strukturiranju populacije. Rezultati procjene &laquo ; bioloških udaljenosti&raquo ; između stanovnika otoka Visa – kao jedinstvene populacije – i 9 populacijskih skupina jadranskih otoka (po dvije s otoka Korčule, Hvara i Brača te tri skupine s Paga) pokazali su i u muškaraca i u žena, kako je stanovništvo otoka Visa, u prostoru proučavanih fenotipskih svojstava, jasno odvojena populacijska grupa. Multidimenzionalnim skaliranjem u muškaraca dobijena je vrijednost RSQ od 0, 859, a u žena 0, 952, što znači da je rezultatom provedene analize u muškaraca objašnjeno 86%, a u žena čak 95% varijabiliteta u dvodimenzionalnom diskriminacijskom prostoru. To ukazuje, da je današnje stanovništvo otoka Visa biološki &laquo ; najudaljenije&raquo ; od ostalih otočnih populacija istočnog Jadrana, najvjerojatnije kao posljedica njegove višegeneracijske reprodukcijske zatvorenosti, da je uslijed (mikro)evolucijskih procesa formirano kao jedinstvena populacija, koja pruža izvanredne mogućnosti u daljnjim primijenjenim medicinskim istraživanjima na području genetičke epidemiologije.

struktura populacije; antropogenetički izolat; (mikro)evolucija; kompleksna svojstva

nije evidentirano