hrvatski

Pravo na poslovni nastan i priznanje pravnog subjektiviteta inozemnog trgovačkog društva prema pravu Europske unije i pravu Republike Hrvatske

Autorica u radu analizira gospodarsku slobodu prava na poslovni nastan općenito, a zatim analizira pravo na osnivanje podružnice kao oblika sekundarnog poslovnog nastana u državi različitoj od države osnivanja trgovačkog društva. Sama ta činjenica zahtijeva izučavanje predmetne materije s gledišta sukoba zakona. Gospodarska je sloboda prava na poslovni nastan regulirana člancima od 43 do 48 Konsolidiranog Ugovora o Europskoj zajednici. Ona čini jednu od četiri osnovne gospodarske slobode koje su tim Ugovorom regulirane radi ostvarenja jedinstvenog tržišta. Poslovni nastan podrazumijeva oblik osnivanja preko kojeg će trgovačko društvo u drugoj državi obavljati neku ekonomsku aktivnost na neodređeno vrijeme. Članci 43 i 48 reguliraju pravo na primarni i sekundarni poslovni nastan. Primarni podrazumijeva osnivanje trgovačkog društva u drugoj državi članici ili premještaj sjedišta uprave društva u drugu državu članicu, a sekundarni osnivanje podružnica, ovisnih društava i predstavništava u drugoj državi članici. Vezano za pravo na osnivanje podružnice analizirano je pitanje priznanja pravne subjektivnosti trgovačkog društva s područja Zajednice i onog osnovanog izvan Europske unije. Poredbena analiza pokazuje da je u ovoj materiji to pitanje različito regulirano u zakonodavstvima država članica Zajednice. Naime, zbog postojećih razlika te zbog nepotpune harmonizacije prava u ovom području i u slučaju priznanja pravnog subjektiviteta trgovačkog društva prilikom osnivanja primarnog poslovnog nastana u drugoj državi članici, do rješenja se dolazi primjenom nacionalnih kolizijskih pravila koja su nacionalno uvjetovana i različita. Pravo na osnivanje primarnog poslovnog nastana nije neposredno regulirano pravom Zajednice te iz tog razloga države članice primjenjuju vlastite (nacionalne) zakonske propise, za razliku od osnivanja sekundarnog poslovnog nastana koje je pravom Zajednice u svim pitanjima neposredno uređeno čime je isključena primjena nacionalnog prava. Temelj problema u priznanju prava na osnivanje podružnice leži u činjenici da je priznanje pravnog subjektiviteta inozemnog trgovačkog društva na nacionalnoj razini regulirano na različite načine. Te razlike ometaju nesmetano korištenje tog prava u pojedinim situacijama. Stoga su ga države članice primjenom vlastitih zakonodavnih propisa ovlaštene ograničavati samo u slučajevima predviđenim u članku 46 Ugovora o Europskoj zajednici i to radi zaštite javnog poretka, osiguranja opće sigurnosti te zaštite zdravlja. Kako bi se ujedinila ova materija, Europski je sud donio nekoliko suštinskih odluka koje su djelomično ispunile prazninu koja je u ovom području nastala zbog nedostatka jedinstvene regulative. U ovom su radu te odluke iscrpno analizirane, a posebice slučajevi Daily Mail i Centros i to s gledišta Ugovora o Europskoj zajednici i nacionalnih poredaka država članica Zajednice, s gledišta Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sklopljenog između Republike Hrvatske i država članica Europskih zajednica te hrvatskog prava. Republika Hrvatska je, u želji za postizanjem punopravnog članstva u Europskoj uniji, s državama članicama Europske zajednice sklopila i potvrdila Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Nakon njegovog stupanja na snagu će pravo na poslovni nastan biti regulirano Poglavljem II. tog Sproazuma. Što se tiče priznanja prava na poslovni nastan inozemnog trgovačkog društva u Republici Hrvatskoj, analiza je pokazala kako je hrvatsko pravo usklađeno s pravom Zajednice i odlukama Europskog suda po kojima se prilikom utvrđivanja mjerodavnog prava u rješavanju tog pitanja daje prednost utvrđivanju metodom teorije osnivanja, odnosno umanjuje se značaj teorije sjedišta. Naime, prema članku 611 Zakona o trgovačkim društvima pravni se subjektivitet inozemnom trgovačkom društvu priznaje ukoliko je ono valjano osnovano u državi registriranog sjedišta što ujedno čini uvjet za priznanje prava na osnivanje podružnice u Republici Hrvatskoj.

pravo na poslovni nastan; pravni subjektivitet trgovačkog društva; sjedište trgovačkog društva; teorija osnivanja; teorija sjedišta; sekundarni poslovni nastan; podružnica

nije evidentirano