hrvatski

Brijuni - primjer uspješnog antičkog gospodarstva s posebnim osvrtom na pogone fullonicae

Brijunsko otočje je primjer ranocarskog uspješnog gospodarstva baziranog na intenzivnom uzgoju vinove loze i maslina. Kapacitet nađenih cella vinaria i cella olearia na rimskim vilama na otočju govore o znatnoj proizvodnji vina i maslinovog ulja. Poduprti carskom politikom Julijsko-klaudijske dinastije istarski veleposjednici dobili su po svemu sudeći i svojevrsni monopol za snabdijevanje tržišta u Panoniji i Noriku (vojnih i civilnih). Brijunski posjed donosio je i znatan prihod od kamenarstva, eksploatacije soli, lova i ribolova. To je sve zajedno uz trgovinu i povoljne luke omogućilo sjajnu izgradnju nekoliko villa rustica i velike maritimne vile krajem 1. st. pr. Kr. i u 1. st. po. Kr. Tokom 2. i 3. st. mijenja se gospodarstvo Brijuna. Privreda je tada bazirana na značajnim pogonima fullonicae što ih bilježi Notitia dignitatum četrdesetih godina 5. st. U kasnoj antici na Brijunima je važna pomorska baza plovnog puta Jadranom, s dva sigurna sidrišta - u uvali Madona i u zaljevu Verige. Uspješno kasnoantičko gospodarstvo može se mjeriti graditeljskom aktivnošću na otočju. Gradi se fortificirano naselje i dvije starokršćanske crkve. Brijunske solane spomenute su u Eufrazijevoj darovnici iz 543. g.

Brijuni; rimska vila; gospodarstvo; proizvodnja ulja i vina; fullonica

nije evidentirano