Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 176716

Katedrala sv. Terezije u Požegi


Horvat-Levaj, Katarina
Katedrala sv. Terezije u Požegi // Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 28 (2004), 28; 208-231 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)


Naslov
Katedrala sv. Terezije u Požegi
(Cathedral St. Theresa in Požega)

Autori
Horvat-Levaj, Katarina

Izvornik
Radovi Instituta za povijest umjetnosti (0350-3437) 28 (2004), 28; 208-231

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Crkva sv. Terezije; Požega; kasni barok
(Church St. Theresa; Požega; Late Baroque)

Sažetak
Osnivanje župe i gradnja župne crkve sv. Terezije (sada katedrale) izravno je povezana s povijesnim zbivanjem sredinom 18. stoljeća u Slavoniji nakon oslobođenja od Turaka, te s istodobnim porastom političkpog značenja Požege. Naime, zagrebački biskup Franjo Thauzy izabrao je upravo Požegu za smještaj cjelokupne organizacije vjerskog života u Slavoniji, osnovavši ovdje 1752. filijalu Zagrebačkog kaptola te započevši 1756. gradnju župne crkve sv. Terezije (dovršenu 1763.). U skladu s reprezentativnosti naručitelja jest i volumno-prostorna organizacija crkve obilježena baroknom sintezom longitudinalnog i centralnog prostora, nadalje originalnim rješenjem zvonika inkorporiranog u pročelje, te osebujnim repertoarom arhitektonske plastike. Ujedno svojom visokom kvalitetom crkva svjedoči o znalačkom projektantu, a analiza navedena tri bitna elementa njezine strukture upućuje na njegovo formiranje u krugu štajerske i bečke kasnobarokne arhitekture. Sagledavanjem pak komparativnih primjera sakralne arhitekture navedenih područja došlo se do najbližih paralela za prostorni tip Sv. Terezije u opusu bečkog arhitekta Franza Antona Pilgrama, a za oblikovanje bočnih kapela, pročelja i arhitektonske plastike u četverolisnim crkvama štajerskog arhitekta Josefa Hoffera. No svojom inventivnošću crkva upućuje i na moguće drugo ime projektanta, uključenog u svoje vrijeme i paralelnom primjenom kasnobaroknih, rokoko i klasicističkih stilskih elemenata. Kao takva značila je i izrazitu inovaciju u hrvatskoj baroknoj arhitekturi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0020002

Ustanove
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Katarina Horvat-Levaj, (13594)