Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 176619

Barokna obnova Kneževa dvora u Dubrovniku


Horvat-Levaj, Katarina; Seferović, Relja
Barokna obnova Kneževa dvora u Dubrovniku // Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 27 (2003), 27; 163-183 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)


Naslov
Barokna obnova Kneževa dvora u Dubrovniku
(Baroque Restoration of the Rector s Palace in Dubrovnik)

Autori
Horvat-Levaj, Katarina ; Seferović, Relja

Izvornik
Radovi Instituta za povijest umjetnosti (0350-3437) 27 (2003), 27; 163-183

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Dubrovnik; Knežev dvor; potres 1667. godine; barok; Senat; Tommaso Napoli; Nikola dello Gaudio
(Dubrovnik; Rector s Palace; earthquake in 1667; Baroque; Senate; Tommaso Napoli; Nikola dello Gaudio)

Sažetak
Knežev dvor u Dubrovniku bio je dosada vrednovan ponajprije po svojim dominantnim gotičkim i renesansnim fazama gradnje, no nakon cjelovitog istraživanja barokne sakralne i profane arhitekture Dubrovnika ukazala se potreba revalorizacije i barokne faze Kneževa dvora. To novo vrednovanje osobito je potaknuto i najnovijim arhivskim istraživanjima dokumenata u Državnom arhivu Dubrovnika koja su donijela dosada neobjavljene podatke o obnovi tog zdanja nakon potresa 1667. godine. Obnova Dvora u posljednja tri desetljeća 17. stoljeća odigrala se u nekoliko faza, tijekom kojih se može pratiti i mijena odnosa Senata i državnih arhitekata, kao i odrazi njihova utjecaja na karakter zahvata. U početnom razdoblju članovi Senata izrađuju modele obnove koji uključuju restauraciju ranijega gotičko-renesansnog izgleda Dvora, posebno njegova pročelja i atrija, dok arhitekti - Cortese iz Rima i Andreotti iz Genove - obavljaju funkciju konzultanata. Prema takvim propozicijama i klesari angažirani na ponovnoj izgradnji atrija (1685.-1690.) - Škarpa, Katičić i dello Gaudio - klešu tradicionalno, u duhu traženih replika. No pojavom u Dubrovniku 1689. godine novog arhitekta internacionalnog značenja - Sicilijanca Tommasa Napolija - kojemu se može atribuirati projekt ovalne kneževe kapele, otvorena je nova etapa obnove u kojoj Dvor zadobiva barokni pečat. Visokom kvalitetom svoje barokizacije Knežev dvor je zadobio i novu poziciju u okviru baroknog Dubrovnika, ali i arhitektonska obilježja koja nadilaze okvire lokalnog značenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0020002

Ustanove
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Katarina Horvat-Levaj, (13594)

Uključenost u ostale bibliografske baze podataka:


  • BHA Bibliography of the History of Art
  • Vandoeuvre-les-Nancy Cedex
  • Francuska / Santa Monica
  • Cal. USA