hrvatski

Zagrebačka škola uzgajanja šuma i gospodarenje nizinskim šumama

Česti su prigovori šumarima kako svojim postupcima &laquo ; ; krče&raquo ; ; šumu, &laquo ; ; uništavaju&raquo ; ; stabla, ne postupaju &laquo ; ; ekološki&raquo ; ; , traži se zaštita šuma od šumara i sl. Pri tome se zaboravlja činjenica kako je Hrvatska jedna od najbogatijih europskih zemalja po prirodnim šumama. Naime, približno 95% naših šuma je prirodnoga karatera. To znači kako su nastale i razvijaju se prirodno. Izmjena generacija se obavlja u skladu s prirodnim načelima. Prirodan način njihova postanka, prirodnost strukture, stupanj biološke raznolikosti, ekološka i socijalna vrijednost govore također u prilog tome. Postavlja se pitanje kako je moguća takva slika naših šuma s obzirom kako je većina gospodarskoga karaktera? Istodobno, kako je moguće da je površina šuma u Hrvatskoj i pored gospodarenja ostala gotovo nepromijenjena u posljednjih stotinjak godina? Odgovori su sažeti u činjenici kako je šumarstvo u Hrvatskoj tradicionalno ustrojeno prema načelima prirodnoga pristupa šumskom ekosustavu. Taj se pristup gotovo dva i pol stoljeća razvija pod nazivom &laquo ; ; Zagrebačka škola uzgajanja šuma&raquo ; ; i primjenjuje u svim, pa tako i nizinskim šumama. Cilj je ovoga članka pojasniti što je &laquo ; ; Zagrebačka škola uzgajanja šuma&raquo ; ; i kako se njezina načela primjenjuju u praksi gospodarenja nizinskim šumama. Šume u prostoru Parka prirode Lonjsko polje dobar su primjer za to obzirom na činjenicu kako je u njima radio jedan od najznačajnijih predstavnika škole, veliki hrvatski šumar i književnik – Josip Kozarac.

uzgajanje šuma; nizinske šume; gospodarenje šumom; biološka raznolikost

nije evidentirano