hrvatski

Demokracija i partitokracija. Rasprava o moralnim osnovama politike

Autor opisuje pojam opće volje kod Rousseaua kao kategorijalni temelj modernog shvaćanja demokracije, te razmatra transponiranje ovog pojma iz prirodopravnog u socijalni horizont, a također i njegovu preobrazbu u legitimacijsku osnovu društvenog i političkog života kao razdjelnicu na kojoj se povijest demokracije dijeli u dvije epohe. Na početku članka se, na temelju izvoda Herodota, Platona i Aristotela, rekonstruira predpovijest pojma demokracije. Potom autor navodi do kakvih je bitnih promjena u koncepciji i stvarnoj ulozi demokracije došlo u stoljeću Francuske revolucije ; razlikuje opću od zajedničke volje, da bi utvrdio moralnu dimenziju demokracije ; te se, na podlozi toga, koncentrira na Rousseauovu političku filozofiju. U završnom dijelu autor se očituje o partitokraciji kao jednom od oblika izopačenja demokracije, pri čemu se zadržava na "tranzicijskom tipu" sustavne partitokracije, koji nastupa u sklopu historijskog fenomena postkomunizma. U ovom se kontekstu dominantnoj teoriji tranzicije suprotstavlja teorija postkomunističkog kaosa kao alternativni teorijski model u razmatranju zbivanja nakon propasti komunizma.

demokracija; partitokracija; opća volja; opće dobro; zajedničko dobro; prirodno pravo; postkomunizam; postkomunistički kaos; tranzicija; Platon; Aristotel; Herodot; J. J. Rousseau; I. Kant

nije evidentirano