hrvatski

Naselja rudonosnih prostora rimske Dalmacije i Panonije. Nekoliko pitanja o prisutnosti istočnih kultova

Unutar procesa romanizacije provincija Dalmacije i Panonije, poglavito njihove unutrašnjosti, od izuzetne je važnosti bilo i njihovo rudonosno bogatstvo. Potreba za njegovom eksplatacijom, prvenstveno srebra i željeza, rimskoj će politici tijekom II. i III. stoljeća po Kr. biti važnom odrednicom pri određivanju statusa pojedinih naselja. U radu se pokušava ukazati na razlikovnost pravnog statusa naselja unutar dvaju rudonosnih prostora dalmatinsko-panonskog zemljovida. Uočavajući jaču prisutnost mitrijskog kulta unutar prostora argentarija Podrinja i njegovo tek fragmentarno javljanje na prostoru eksploatacije željezne rude sjeverozapadne i srednje Bosne, ukazuje se činjenica o kojoj svjedoči ostala epigrafija ovih prostora: unutar navedenog zemljovida razvila su se dva različita administrativna i pravna sustava naselja rudonosnih prostora. Na prostoru argentarija izdižu se municipiji i kolonije, koji se na neki, za sada još nejasan način inkorporiraju s rudarsko - metalurškim pogonima. Suprotno, na prostoru sjeverozapadne i srednje Bosne, izostaju naselja s višim pravnim statusom. Peregrinske civitas nastavljaju svoj život s vrlo polaganom romanizacijom, a sama su rudarska područja, kao ager publicus, bila izdvojena i podređena rimskoj administraciji koja ih daje u zakup. Kako se na prostoru Argentarije kult Mithre javlja češće no što je to slučaj na prostoru srednje Bosne, možemo zaključiti da je jednim dijelom tome uzrok izostanak jake jače prisutnosti rimske administracije, čiji su štovatelji bili dijelom iz njenog okružja.

rudarstvo; cestovne komunikacije; naselja; kultovi

nije evidentirano