hrvatski

Slikarstvo u Zagrebu u drugoj polovici 17. i početkom 18. stoljeća

Djela nastala od 1650. godine do prvog desetljeća 18. stoljeća razmotrena su sa stilskih, povijesnih, kulturoloških i kontekstualnih aspekata. Istaknut je značaj kruga kaptolskih naručitelja i redovničkih zajednica za stvaranje zagrebačkog kulturnog krajolika. Utvrđen je priliv slikara i utjecaja iz Slovenije te stilska privrženost manirističkim strujanjima duboko u baroknom stoljeću uz odsustvo čistoga baroknog izraza, osim u slučajevima iravnog importa. Među obilježjima manirizma razlikovani su oni koji se priklanjaju više srednjoeuropskom krugu i venecijanskom baroknom manirizmu. U tom se smislu zagrebačka sredina ne razlikuje od drugih europskih ambijenata na području koje gravitira ili potpada pod austrijsku carsku krunu, premda nepovoljne povijesne okolnostidonekle utječu na brojnost i dijelom izvedbama na vrijednost slika.

Zagreb; manirizam; barok; slikarstvo; 17. stoljeće; Eisenhordt; Geigerfeld

nije evidentirano