hrvatski

Zadovoljstvo životom u adolescentskoj i odrasloj dobi - provjera teorije višestrukih diskrepancija

Zadovoljstvo životom i njemu srodni pojmovi kao što su subjektivna dobrobit, sreća i kvaliteta života noviji su konstrukti tzv. pozitivne psihologije koji se nastoje međusobno razlučiti, ispitivati i teorijski pojasniti. Zadovoljstvo životom odnosi se na globalnu evaluaciju osobnog života i smatra se kognitivnom komponentom subjektivne dobrobiti koju još čini emocionalna komponenta – raspoložena ili emocije. U literaturi se najčešće navodi da za sada taj konstrukt najbolje tumači Michalosova teorija višestrukih diskrepancija, mada je do sada malo istraživanja bilo usmjereno njenoj provjeri možda i zbog činjenice oko otežanog formuliranja i pojašnjavanja elemenata koji tvore osnovicu izlazne varijable – općeg zadovoljstva životom. Ovo istraživanje bilo je usmjereno na provjeru elemenata temeljnih hipoteza Michalosove teorije. Uslijed činjenice da prvi dio temeljne hipoteze (H1) govori da opaženo zadovoljstvo predstavlja funkciju nesklada „ imati-željeti“ provjerilo se u kojoj mjeri diskrepancije između važnosti („ željeti“ u terminima Michalosa) i ostvarenosti („ imati“ u terminima Michalosa) ciljeva koje pojedinci postavljaju pred sebe doprinose njihovom zadovoljstvu životom. Nadalje, istraživanje procesa socijalnog uspoređivanja predstavlja jedan od čimbenika koji bi mogao imati utjecaja na bolje razumijevanje i pojašnjavanje elemenata ove teorije. Naglasak se stavio na varijablu posljedica temporalnih, odnosno socijalnih usporedbi kao svojevrsnu mjeru diskrepancije. Većina dosadašnjih istraživanja rezultirala je i nesuglasnim nalazima o odnosu životne dobi i zadovoljstva životom pa je jedan od ciljeva ovog istraživanja bio i pokušaj utvrđivanja relacija zadovoljstva životom sa životnom dobi. I na kraju, ali ne manje važno, istraživanjem se željela provjeriti psihometrijska vrijednost skala od kojih se neke prvi puta rabe na hrvatskom govornom području. U ispitivanju su sudjelovala 483 ispitanika u dobi od 15 do 71 godine, a primijenjen je veći broj različitih upitnika kojima su se zahvatile varijable od interesa za ovo istraživanje. Rezultati su pokazali da između skupina ispitanika različite dobi ne postoje razlike u općem zadovoljstvu životom, ali da dobne razlike postoje u procjenama temporalnog zadovoljstva životom i to kada se procjene odnose na prošlo i očekivanja budućeg zadovoljstva. Procjene prošlog zadovoljstva bile su najniže kod osoba srednje životne dobi, dok je očekivano zadovoljstvo budućim životom bilo najveće kod mlađih adolescenata. Razlike su postojale i u procjenama prošlog, ali i sadašnjeg samopoštovanja, i bile su u smjeru najnižeg samopoštovanja kod osoba mlađe adolescentne dobi. Opće zadovoljstvo životom pokazalo je najveću pozitivnu povezanost s varijablama temporalnog zadovoljstva i temporalnog samopoštovanja. Isto tako, pokazalo se i da značajna povezanost postoji između doživljajnih posljedica različitih oblika temporalnih, odnosno socijalnih usporedbi te općeg zadovoljstva životom. Pokazalo se da važnost i ostvarenost ciljeva imaju značajnu ulogu u objašnjenju zadovoljstva životom kod osoba u različitim dobnim razdobljima. Pri tome ostvarenost ciljeva predstavlja bolji prediktor zadovoljstva životom nego što je to slučaj sa važnosti istih ciljeva. Diskrepancije važnosti i ostvarenosti ciljeva nisu pokazale značajan doprinos pojašnjenju zadovoljstva životom nakon što su kontrolirani utjecaji važnosti i ostvarenosti ciljeva. Kod ispitanika mlađe adolescentske dobi dobrim prediktorima zadovoljstva životom pokazale su se temporalne procjene zadovoljstva životom te doživljajne posljedice različitih socijalnih i temporalnih usporedbi, kao i različite sociodemografske varijable. Kod osoba mlađe odrasle dobi kao najbolji prediktori zadovoljstva pokazali su se temporalne procjene zadovoljstva sadašnjim ali i prošlim životom, te iste sociodemografske varijable kao u uzorku mlađih adolescenata. U srednjoj životnoj dobi dobrim prediktorima općeg zadovoljstva životom pokazuje se temporalno zadovoljstvo sadašnjim životom, procjene sadašnjeg samopoštovanja, kao i doživljajne posljedice različitih oblika socijalnih i temporalnih usporedbi u području socijalne uspješnosti. U ovoj skupini ispitanika značajnim prediktorima se pokazuje i cijeli niz varijabli povezan uz profesionalno djelovanje. U starijoj dobi dobrim prediktorima općeg zadovoljstva životom pokazao se cijeli niz sociodemografskih varijabli, temporalne procjene zadovoljstva životom, isto kao što su značajnu prediktivnu ulogu pokazale i doživljajne posljedice socijalnih i temporalnih usporedbi u području socijalne uspješnosti. Uz njih značajnu prediktorsku ulogu ima i očekivanje budućeg samopoštovanja.

Zadovoljstvo životom; samopoštovanje; Michalosova teorija; socijalne i temporalne usporedbe; osobni ciljevi razvoja

nije evidentirano