hrvatski

Postkomunistički horizonti: Obrisi sustava vrijednosti i religijskih orijentacija u deset postkomunističkih zemalja

Studija "Postkomunistički horizonti. Obrisi sustava vrijednosti i religijskih orijentacija u deset postkomunističkih zemalja" sastoji se od pet dijelova, odnosno od četiri poglavlja i dodatka. Prvo poglavlje razmatra društveno-povijesni okvir istraživanja. Naglasak je na određivanju prijepornog pojma i stanja tranzicije, koji se primjereno smješta u određeni i specifični društveni kontekst. Nadalje, u prvom poglavlju izlaže se, u društvenim znanostima uvriježena, teorijska podjela na tradicionalna, moderna i postmoderna društva. Posebno se ističu filozofijsko-znanstvene pretpostavke razvoja modernog društva, te pojam i koncepcija napretka koji je karakterističan upravo za razdoblje Moderne. Na kraju prvog poglavlja daje se kraći prikaz samog istraživanja "Aufbruch", metodologije, sadržaja i ciljeva istraživanja, kao i dosadašnjih publikacija vezanih uz to istraživanje. Drugo poglavlje donosi religijsku sliku Hrvatske i drugih postkomunističkih zemalja. Uzimajući u obzir svu složenost istraživanja religijskog fenomena, autori analiziraju osnovne religijske karakteristike kao što su: konfesionalna pripadnost, vjerska praksa, sadržaje vjerovanja i religijsko iskustvo. Analiziraju se rezultati za sve zemlje, s posebnim naglaskom na Hrvatsku. Nadalje, u drugom poglavlju propituju se oznake kršćanstva u tranzicijskim zemljama obuhvaćenim ovim istraživanjem. U tu svrhu konstruirane su četiri moguće dimenzije kršćanske prepoznatljivosti: religijska dimenzija, socijalna dimenzija, kršćanski integrizam i odnos perma spolnosti. S tim u vezi analiziraju se i poželjni atributi suvremenog kršćanstva. Drugo poglavlje završava komparativnom analizom slike Crkve nakon komunizma. U trećem poglavlju analiziraju se totalitarni politički sustavi i društvene posljedice takvih sustava. Te posljedice se, prije svega, ogledaju u stvaranju jednog pasivnog mentaliteta s autoritarnim i konformističkim karakteristikama, koji predstavlja teret razvoju demokracije. Nadalje, analizira se progonjenost Crkve i vjernika u bivšim socijalističko-komunističkim sustavima, te svojevrsna nostalgija kao jedan od mehanizama "bijega od slobode" . Također se razmatraju optimizam i pesimizam kao pogledi na svijet, te utemeljenost religijskog smisla života i (post)materijalizma. Ističe se važnost obitelji kao primarne društvene grupe i propituje važnost vjerskog kruženja u obitelji za formiranje kršćanskog identiteta. Na kraju trećeg poglavlja analiziraju se društvena važnost i utjecaj masovnih medija i medijski posredovane stvarnosti. U četvrtom se poglavlju autori koncentriraju na hrvatsku situaciju, te daju pastoralne refleksije i projekcije. Knjiga završava dodatkom u kojem su dane sve distribucije frekvencija za istraživanje zelje, te zaključnim razmišljanjima autora koja su dana kao odvojeni pogledi, sociologa i teologa.

sustav vrijednosti ; religijska orjentacija ; postkomunistička društva ; pastoral ; Aufbruch

nije evidentirano