ZNAČENJE LABORATORIJSKE DIJAGNOSTIKE U MOŽDANOM UDARU (CROSBI ID 739769)
Prilog sa skupa u časopisu | izvorni znanstveni rad
Podaci o odgovornosti
Vukasović, Ines
hrvatski
ZNAČENJE LABORATORIJSKE DIJAGNOSTIKE U MOŽDANOM UDARU
Moždani udar, prvi uzrok smrtnosti i invalidnosti u Republici Hrvatskoj, nastaje zbog intracerebralnog ili subarahnoidnog krvarenja (15-20%) ili zbog moždane ishemije uzrokovane hemodinamski, trombozom ili embolijom (80-85%). Predstavlja akutno stanje koje zahtijeva hitnu intervenciju uključujući i hitnu laboratorijsku obradu uzoraka krvi, likvora i mokraće. Iako se današnja dijagnostika moždanog udara temelji pretežito na tzv. metodama slikovnog prikaza doplerske sonografije, ekstrakranijskog obojenog doplera, transkranijskog doplera te kompjutorizirane tomografije (CT), ipak je u diferencijalnoj dijagnostici i praćenju tijeka bolesti neophodna analiza likvora. Određivanjem hematogenih pigmenata u likvoru moguće je razlučiti krvarenja uza skeletne strukture, intracerebralnu hemoragiju, subduralnu hemoragiju, cerebralni ili subduralni hematom te krvarenja iz aneurizama. Razina glikemije predstavlja prediktivnu vrijednost za razvoj pogoršanja i hemoragijsku transformaciju. Novije studije upućuju na povezanost koncentracije homocisteina, lipoproteina (a), totalnog antioksidativnog statusa s jakošću cerebrovaskularne bolesti. Proteine specifične za središnji živčani sustav, neuron specifičnu enolazu (NSE), S-100 protein i mijelinski bazični protein (MBP) nakon moždanog udara nalazimo u serumu. Oslobađaju se iz oštećenih nervnih stanica, prolaze krvno-moždanu barijeru i dospijevaju u cirkulaciju. NSE predstavlja osjetljiv biljeg postishemijskog i hemoragijskog oštećenja mozga. S-100 protein nakon 8 sati do 4. dana od moždanog udara korelira s veličinom infarkta te se rabi u predviđanju kliničkog ishoda. Vršna vrijednost MBP 4-5. dana nakon udara korelira s veličinom lezije. Godine 1992. započeli su prvi kontrolirani pokusi o djelotvornosti rekombinantnog tkivnog plazminogena (rtPA) u liječenju moždanog udara 3-6 sati od početka simptoma. Liječenje se provodi prema točno određenom protokolu, a svako odstupanje donosi velik rizik za komplikacije, poglavito hemoragijsku transformaciju. Kumulativne meta-analize potvrdile su pozitivan učinak ove terapije unatoč brojnim rizicima. Istraživani su i biokemijski pokazatelji rizika u primjeni ove terapije. Prije i tijekom provođenja terapije potrebne su koagulacijske i hematološke pretrage. Više autora izvijestilo je o značenju određivanja koncentracije metaloproteinaze matriksa 9 (MMP-9) prije početka terapije. Ipak, ostaje nejasno doprinose li povećane koncentracije MMP-9 u plazmi stvaranju tromba rezistentnog na trombolizu ili je to epifenomen nastao zbog drugih čimbenika.
Moždani udar
nije evidentirano
engleski
THE ROLE OF LABORATORY DIAGNOSIS IN STROKE
nije evidentirano
Stroke
nije evidentirano
Podaci o prilogu
44-5-x.
2003.
nije evidentirano
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
Biochemia medica
1330-0962
Podaci o skupu
Nepoznat skup
ostalo
29.02.1904-29.02.2096