hrvatski

Automatizacija poslovanja nad bazom kompleksnih podataka

U uvodu se najprije konstatira da već dugo dominiraju relacijski sustavi za upravljanje bazama podataka. Međutim, razvoj računalnih mreža i sve zahtijevnije aplikacije potakli su razvoj objektno-orijentiranih baza podataka. U nastavku uvoda navodi se kratki pregled sadržaja ove radnje. U drugom su poglavlju opisane osnove objektno-orijentiranog pristupa u razvoju programske opreme. Treće se poglavlje bavi objektno-orijentiranim pristupom u razvoju informacijskih sustava. Za detaljniju ilustraciju odabrana je Shlaer-Mellor metodika. Četvrto poglavlje daje osnovne postavke relacijskog modela podataka, objektnog modela, objektno-relacijskog modela te opisuje vezu objektnog modela prema relacijskome. Peto se poglavlje detaljnije bavi objektno-orijentiranim bazama podataka. Dan je povijesni pregled, opis i značaj standarda, model podataka, specifikacijski jezici i upitni jezik. U šestom su poglavlju obuhvaćene objektno-relacijske baze podataka kao tehnologija koja predstavlja prijelaz iz relacijskog modela prema objektnome. Opisana je metrika za vrednovanje ispunjenja objektno-relacijskih karakteristika, a odnosi se na model podataka i modeliranje, upitni jezik, servise baze podataka, računalni model, performance i skalabilnost, alate i proširenja. Opisan je koncept univerzalnog poslužitelja s osvrtom na dvije komercijalno raspoložive poznate realizacije. Na kraju je dan pregled SQL3 standarda. Sedmo se poglavlje bavi računalnim arhitekturama zasnovanim na konceptu kljient/poslužitelj. Opisane su dvoslojna, troslojna i višeslojna arhitektura. Osmo se poglavlje koncentrira na konkretnu aplikaciju u Državnom hidrografskom institutu. Radi se o zahtjevnoj zadaći projektiranja navigacijskog informacijskog sustava nad kompleksnim podacima. Od metodika navode se CASE*Method i Oracle Designer/2000. Analizirani su najpoznatiji pristupi u razvoju informacijskih sustava koje podržava odabrani programski alat. Definiran je objektni sustav, priložen model podataka i model funkcija sustava, opisano je kreiranje logičke i fizičke sheme podataka i opisan prototipski razvoj aplikacija. Priloženo je i nekoliko primjera radi uvida u funkcionalnost i korisničko sučelje aplikacije. U zaključku je dana podrška korištenju objektno-relacijskog pristupa kao pragmatičnog kompromisa između objektnog pristupa kao idealnog za obradu kompleksnih podataka i tradicionalnog relacijskog pristupa. Ističe se uloga CASE alata u projektiranju kompleksnih aplikacija.

baza kompleksnih podataka; Shlaer-Mellor metoda; pomorska navigacija; objektno-relacijska baza podataka

nije evidentirano