hrvatski

Kvantna mehanika : znanje o kvantnom svijetu

Kroz problem mjerenja Kvantna mehanika se suočava s pomirbom kolapsa složene teoretske evolucije sustava u jedinstveni eksperimentalno zamijećeni ishod. U posljednjih 75 godina razvijen je čitav niz tumačenja formalizma teorije kako bi se objasnio raskorak između teoretski predviđenog i iskustveno zamijećenog, a da pri tome vrijednost same teorije nije eksperimentalno dovedena u pitanje. Pokušaji tumačenja formalizma mogu se ugrubo podijeliti u metafizička i epistemološka objašnjenja. Dok metafizička postuliraju postojanje dodatne strukture na mikro-nivou (koja je u pravilu nedostupna motrenju), epistemološka nastoje pronaći razloge za fundamentalna ograničenja čovjekove spoznajne sposobnosti na mikro-nivou. Međutim, metafizička objašnjenja nemaju dodatnog empirijskog sadržaja u odnosu na epistemološka. Jedno suvremeno epistemološko tumačenje, ono C. A. Fuchsa, temelji se na novim spoznajama iz područja Kvantne informacijske teorije, posebice recentne pojave teleportacije. Na osnovi te i sličnih pojava Fuchs zaključuje da kvantno stanje nije potpun niti objektivan opis zbiljnog fizičkog mikro-sustava. Takvog opisa nema u formalizmu Kvantne mehanike. Kvantna stanja samo su racionalne subjektivne procjene fizičara eksperimentatora o posljedicama njezinih budućih mjernih intervencija na određenom fizičkom sustavu. Pri derivaciji ovakvih zaključaka Fuchs se koristi principnom metodologijom razvoja fizikalnih teorija, onako kako Einstein opisuje vlastite postupke pri razvoju Specijalne i Opće relativnosti. Fuchs iz temelja razvija djelomično modificirani formalizam teorije, za koji tvrdi da nije opterećen problematičnim temeljima kao standardni formalizam. Ukratko se razmatra opća uspješnost ovog Einsteinovog metodološkog modela, posebno u svjetlu kritike Browna i Pooleya, te Saundersova opća kritika epistemičkih interpretacija formalizma. Kao jedinu svoju metafizičku pretpostavku Fuchs navodi intrinzičnu osjetljivost zbilje na mjerne intervencije, svojstvo koje onemogućuje potpuno sigurno predviđanje budućih mjernih ishoda i stjecanje potpune informacije o sustavima na mikro nivou. Formalnu manifestaciju ove pretpostavke on nalazi u izmjeni standardne Bayesove statistike, izlučujući, na taj način, iz nje novi formalizam Kvantne mehanike. Ovakav postupak, međutim, sliči na uklanjanje kumulativnosti iz formalizma Bayesove statistike, koje provodi Williamson kako bi pružio formalističku potkrjepu svojem modelu znanja kao mentalnog stanja. Uloga koju Williamson pripisuje znanju podudarna je sa pretpostavljenim stanjima Fuchsovih hipotetskih fizičara dok koriste formalizam Kvantne mehanike pri provedbi mjernih intervencija. Postavlja se pitanje je li navodna intrinzična osjetljivost zbilje na mikro-nivou, samo formalna posljedica potrebe uklanjanja kumulativnosti iz operativne verzije Bayesove statistike, što pak povlači nužno odustajanje od teoretske mogućnosti potpune sigurnosti pri predviđanju budućih ishoda. Fuchsov model trenutno ne sadrži dodatne empirijske sadržaje vezane uz danu metafizičku pretpostavku.

Problem mjerenja; tumačenja formalizma Kvantne mehanike; Kvantna teleportacija; C. A. Fuchs; principna teorija; T. Williamson; znanje kao mentalno stanje; objektivna Bayesova statistika

nije evidentirano