hrvatski

Utjecaj razmaka drenova na količinu ispranog dušika

Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj razmaka drenova na količinu ispranog dušika, pri standardnoj agrotehnici, u ekološkim uvjetima istočne Slavonije. Poljski pokus postavljen je u razdoblju 1993.-1994. godina, na agroekološkoj postaji Kapelna-Donji Miholjac, na amfiglejnom tlu, hidromelioriranom otvorenom kanalskom mrežom i drenskim cijevima razmaka 10, 20 i 40 m, po split-plot metodi u tri ponavljanja. Test kultura bila je ozima pšenica, sorta Marija. Rezultati istraživanja pokazuju da postoje razlike u koncentraciji nitratnog i amonijskog dušika u tlu, ovisno o razmaku drenova, položaju parcela i vremenu uzorkovanja. Značajno niže koncentracije nitratnog dušika utvrđene su na parcelama iznad drenova u odnosu na parcele između drenova, neovisno o razmaku drenova. Dušik u drenažnim i podzemnim vodama prisutan je uglavnom u nitratnom obliku. Najveća prosječna koncentracija nitratnog dušika u drenažnoj vodi 25, 9 mg NO3-N/l i podzemnoj vodi 16, 7 mg NO3-N/l , utvrđena je pri razmaku drenova 10 m, a najniža pri razmaku drenova 40 m. Signifikantno najveća količina ispranog dušika 11, 2 kg N/ha utvrđena je pri razmaku drenova 10 m, dok razlike u količini ispranog dušika između razmaka drenova 20 i 40 m nisu bile signifikantne. Relativno male količine ispranog dušika, unatoč visokim koncentracijama nitrata u drenažnoj vodi, rezultat su malog drenažnog isteka u istraživanom razdoblju.

drenažna i podzemna voda; nitratni i amonijski dušik; ispiranje

nije evidentirano