hrvatski

Ideološka koncepcija u djelima postkarlovačkog ciklusa P. Vitezovića

Na temelju pet latinskih spomenica Pavla Vitezovića (Responsio ad postulata, Croatia, Dissertatio Regni Croatiae, Croatia rediviva, Regia Illyriorum Croatia sive Croatia rediviva) nastalih u razdoblju neposredno nakon Karlovačkog mira (1699. godine), pokušat ću rekonstruirati strukturu Vitezovićeve protonacionalno-ideologijske koncepcije te ispitati njezinu funkcionalnost i značenje unutar konteksta u kojem je nastala i koji je na stanovit način i izgrađivala participirajući u njegovim diskurzivnim, političkim i kulturnim praksama. S osloncem na teorijske postulate lingvistički orijentirane intelektualne historije te primjenjujući metodološki prosede kritičke analize diskursa (Critical Discourse Analysis), nastojat ću pokazati kako Vitezovićev performativni historiografski diskurs uz pomoć svojih označiteljskih resursa nastoji kreirati i legitimirati simboličku konstrukciju nacionalnog identiteta, stvarajući tako virtualnu, utopijsku tvorevinu - “ oživljenu Hrvatsku” . No premda se u dominantnom semantičkom sloju performativnog diskursa doista mogu identificirati mehanizmi, strategije i postupci koji osiguravaju njegovu unutarnju koheziju i persvazivnost, iz tog se diskursa jednako tako može otčitati i “ potopljena gramatika” unutrašnjih proturječnosti, u najvećoj mjeri kontekstualno uvjetovanih, koje ga istodobno destabiliziraju i dezintegriraju. Stoga se Vitezovićeva ideološka konstrukcija formulirana u djelima postkarlovačkog ciklusa jednako legitimno može čitati kao habsburška imperijalna publicistika, staleški politički program i formulacija nacionalnog identiteta, ali i kao jedna od suvremenih utopija koja imaginativno ispituje granice mogućeg.

Pavao Vitezović; protonacionalna ideologija; povijest

nije evidentirano