hrvatski

Veličina gospodarstva u funkciji robnosti poljoprivrednih proizvoda

Analizom utjecaja veličine gospodarstava na organizaciju proizvodnje, proizvodnu orijentaciju, robnost, tehničku opremljenost i primjenu suvremene tehnologije, a polazeći sa svih analiziranih stajališta nedvosmisleno se utvrdilo kako je pretpostavka uspješnog uključivanja obiteljske poljoprivrede u ostvarenje željenih ciljeva razvijanje posjedovne strukture u smislu njena mijenjanja, s tim da se drastično smanji broj sitnih posjeda, odnosno gospodarstava, a poveća broj krupnih gospodarstava. U analizi proizvodnje i robnosti važnijih poljoprivrednih proizvoda utvrđene su negativne prosječne stope pada proizvodnje osnovnih poljoprivrednih proizvoda u Republici Hrvatskoj u razdoblju 1990.-2000. godine koje su visoke i kreču se od 4, 85% do 11, 27%. Takvi negativni trendovi se odražavaju na stupanj robnosti, samodostatnosti, dohodovnosti poljoprivrednih gospodarstava, konkurentnost i drugo. Robnost u Republici Hrvatskoj pokazuje stalan pad od 1988. godine uz velika odstupanja, a tek se u zadnjim godinama uočava znatan rast robnosti. Bez obzira na povećanja robnosti 1995.-2000. godine udjel robnosti relativno je nizak i iznosi u prosjeku 37, 75% iako u promatranom razdoblju robnost poljoprivrednih proizvoda pokazuje brži porast, uz manji tempo rasta ukupne proizvodnje, povećanje robnost poljoprivrednih proizvoda je došlo zbog smanjenja naturalne potrošnje na selima. To pak znači kako otkupne cijene poljoprivrednih proizvoda, uključujući i subvencije, nisu toliko stimulirale poljoprivredne proizvođače na povećanje proizvodnje, koliko na smanjenje autokonzuma. Pojednostavljeno uzevši stupanj robnost proizlazi iz odnosa veličine i strukture proizvodnje finalnih poljoprivrednih proizvoda na gospodarstvu, te veličine i strukture potrošnje vlastitom aktivnošću proizvedenih finalnih poljoprivrednih proizvoda na vlastitom gospodarstvu i u vlastitom kućanstvu poljoprivrednika.

obiteljska gospodarstva ; posjed ; robnost

nije evidentirano