hrvatski

Mornarička postaja u Saloni i ispostava u Phariji

Salona je o najstarijih vremena luka iz koje se polazi u središnje ilirsko kopno kroz Kliška vrata. Ovdje su krajem trećeg tisučljeća prije Krista stigli prvi Indoeuropljani, kao što su dvijetisuće i osamstotina godina kasnije u sedmom stoljeću posl. Kr. sišli i Hrvati.U ovom području Cezar I pompej vode niz bitaka za gospodarnje našom obalom i morem. Oktavijan to nastavlja u pohodu od 35-33. god. pr. Kr., a za presudnu bitku kod Akcija 31. god. pr.Kr. uključio je u svoju flotu i liburnske lađe, koje su mu svojom pokretljivošću omogućile pobjedu. Kao pobjednik i princeps sagledao je važnost mornarice i utemelji baze svoje flote u Mizernu i Ravenni, negdje između 27. i 15. god. pr. Kr. Salona je uz Jader i Naronu središnje naselje dalmatinske obale, kojoj je važnost shvatio kako Cezar, tako i Oktavijan August. Salona je već 119. god. pr. Kr. prvi put spomenuta kao luka u kojoj je prezimio konzul L. Cecilije Metel, kako bilježi povjesničar Apijan "među Delmatima". Strabon također naziva Salonu "lukom Delmata". Snažna gradina koja prethodi antičkom gradu otkrivena je 1985. godine u području Donje Rupotine, potvrđuje važnost tog naselja i luke u pretpovijesti i protopovijesti. Već je Carl Patsch naslućivao da je u rimskoj Saloni bilo stacionirano odjeljenje rimske ratne flote. To je potvrdio nalaz nadgrobnog spomenika Panonca Gaja Elija Cenzorina na Klisu, 1899. god., koji je bio časnik (optio) u ravenatskoj floti. I drugi slični natpisi to potvrđuju.

Salona, luka, Grci, Rimljani, mornarica, Hrvati

nije evidentirano