hrvatski

Incidencija, prevalencija i biologija raka štitne žlijezde - promjene u posljednjih tridesetak godina

Prema podacima Registra za rak Republike Hrvatske (RRRH) incidencija tireoidnog karcinoma (TC) porasla je u razdoblju od 1968 do 1999 od 1, 2 na više od 5 na 100000 stanovnika i jedna je od najviših u Europi. U kliničkom materijalu također se opažaju statistički značajne promjene. Komparirane su tri skupine bolesnika operiranih u razdobljima 1970-77, 1985-93 i 1998-2003. U prvoj skupini (159 slučajeva) papilarnih karcinoma (PC) bilo je 40, 4%, folikularnih karsinoma (FC) 39, 8%, medularnih karcinoma (MC) 3, 7%, te anaplastičkih karcinoma (AC) 16, 1%. U drugoj (412) i trećoj skupini (343) došlo je do signifikantnog porasta prevalencije PC (79, 2% odnosno 82, 7%), pada prevalencije FC (14, 5% odnosno 13, 1%), dramatičnog pada prevalencije AC (3, 1% odnosno 0, 6%), dok je postotak MC stabilan (3, 2% odnosno 3, 6%). Srednja dob oboljelih nije se značajno promijenila u promatranim razdobljima, te iznosi prosječno 45 godina za PC i 52 godine za FC. Iako RRRH pokazuje sve veću učestalost TC u žena prema muškarcima, u našem materijalu je omejr konstantan: M/Ž = 1:4, 5. Veličina tumora, učestalost intraglandularne diseminacije i limfogenih metastaza također se statistički značajno smanjuju, a naročito je dramatičan pad hematogenih metastaza FC (prva skupina 17, 2%, druga skupina 15, 6%, treća skupina 0%). Mogući razlizo ovih promjena su: veća učestalost svih malignih tumora (u RH porast za 2, 5x u zadnjih 30 godina), bolja i ranija dijagnostika (UZV i citologija), Černobilska nuklearna katastrofa (ubrzan rast incidencije TC u 90-im godinama), jodiranje soli i eradikcija endemske gušavosti (pad prevalencije FC i gotovo nestanak AC), te vjerojatno nepoznati kancerogeni čimbenici okoline.

karcinomi štitnjače

nije evidentirano