Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

De re publica otorhinolaryngologica (CROSBI ID 109561)

Prilog u časopisu | pregledni rad (stručni)

Katić, Vladimir ; Večerina Volić, Santa ; Bumber, Željko ; Belicza, Biserka De re publica otorhinolaryngologica // Liječnički vjesnik : glasilo Hrvatskoga liječničkog zbora, 126 (2004), 3-4; 90-95-x

Podaci o odgovornosti

Katić, Vladimir ; Večerina Volić, Santa ; Bumber, Željko ; Belicza, Biserka

hrvatski

De re publica otorhinolaryngologica

"De re publica otorhinolaryngologica" naslov je članka Ante Šercera objavljenog u Liječničkom vjesniku 1941. godine, pet godina nakon preseljenja otorinolaringološke klinike na Šalatu. U tom je radu obrazložio svoju koncepciju jedne suvremene otorinolaringološke klinike te prikazao što je u Klinici u tom smislu učinjeno. Osobito zaslužan pri osnivanju Klinike 1921.godine bio je profesor Dragutin Mašek, jedan od trojice matičara Medicinskog fakulteta, koji je Kliniku vodio do 1929. godine. Njegov nasljednik ishodio je preseljenje iz zgrade osnovne škole u Draškovićevoj ulici na Šalatu među druge klinike i pretkliničke zavode Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Početkom dvadesetog stoljeća pokrenuto je pitanje izgradnje zemaljske bolnice koja bi služila kao klinčka bolnica budućega medicinskog fakulteta. Važno je znati s koliko su žara naši preci savladali zapreke gradnji kliničke bolnice na Šalati. Izabrali smo tek malen broj važnih podataka kojima smo nastojali prikazati nastajanje kliničke jezgre na Šalati te razvoj Klinike u razdoblju kada su predstojnici nakon D. Mašeka i A. Šercera bili Branimir Gušić te Zvonimir Krajina. Potom su ukratko prikazane najvažnije djelatnosti Klinike danas. Iako je Klinika razvila programe koji su prirodni nastavak respektabilne povijesti, a u skladu s kreativnim potencijalima njezinih djelatnika te stručnim i znanstvenim standardima unutar Europske unije, treći put u novijoj povijesti morali smo se oduprijeti nametanju neprihvatljivog preseljenja u skučene i nepovoljne uvjete na drugoj lokaciji. Recentno, nude se planovi izgradnje "istočnog češlja" na Rebru te preseljenje Klinike na Rebro. Tim planovima i predloženim rješenjima za našu Kliniku stručni kolegij Klinike višekratno je dao negativnu ocjenu kada je projekt "post hoc" postao dostupan. Malim ulaganjima na sadašnjoj lokaciji Klinika bi dobila dio nužnih uvjeta za daljni kontinuirani razvoj, primjeren njezinu impresivnom povijesnom razvoju te sadašnjoj vrijednosti u hrvatskoj, europskoj i svjetskoj otorinolaringologiji. Dostatno je znano da samo eksperti neke struke poznaju specifične odrednice i razvojne obveze svojih područja. Braneći svoje pravo i dužnost utjecaja na oblikovanje razvojnih pravaca struke, Klinika se i danas pokazala dostojnom svoje povijesti.

Otorinolaringologija-povijest; Specijalne bolnice-povijest; Medicinski fakultet-povijest; Hrvatska

nije evidentirano

engleski

De re publica otorhinolaryngologica

nije evidentirano

otorhinolaryngology-history; special hospitals-history; medical schools-history; Croatia

nije evidentirano

Podaci o izdanju

126 (3-4)

2004.

90-95-x

objavljeno

0024-3477

Povezanost rada

Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti, Povijest

Indeksiranost