hrvatski

Istraživanje kapaciteta rasta svinja različitih genotipova

Obavljeno je istraživanje kapaciteta rasta svinja različitih genotioova. Istraživanje je provedeno na dvije skupine od po 15 nazimica pasmina njemački landras i švedski landras i trećoj skupini koju je činilo 14 križanih nazimica švedskog landrasa i velikog jorkšira. Tijekom performans testa, koji je proveden pri težini nazimica 30-100 kg, istraživana su slijedeća proizvodna obilježja: živa masa, ukupan prirast, dnevni prirast, utrošak hrane po oboru (za po dvije nazimice, konverzija hrane za kilogram prirasta, trajanje tova do 100 kg žive mase te debljina leđne i bočne slanine. Rast nazimica opisan je pomoću asimetrične S-funkcije (Kralik i Scitovski, 1993). Matematičkim izrazima izračunate su vrijednosti selekcijskih indeksa za nazimice. Na pojedinim nazimicama obavljena su dodatna mjerenja debljine leđne slanine u određenim točkama i vremenskom razmaku na temelju kojih je obavljeno istraživanuje generiranja plohe leđne slanine živih nazimica. Primjenjena je obična pomična metoda najmanjih kvadrata i potpuna pomična metoda najmanjih kvadrata i utvrđena je mogućnost prognoziranja taloženja masnog tkiva i njegove konfiguracije tijekom rasta u tijelu svinje. Da bi u jednakim uvjetima smještaja i hranidbe postigle završnu masu od 100 kg, najkraće su u testu boravile nazimice njemačkog landrasa (87,07 dana), križane nazimice nešto duže (90,17 dana), a nazimice švedskog landrasa najduže (91,89 dana, P>0,05). Najveći prosječni dnevni prirast od 775,76 g ustanovljen je kod nazimica njemačkog landrasa, 762,38 g ostvarile su križanke (ŠLxVJ), dok su nazimice švedskog landrasa ostvarile prosječni dnevni prirast od 738,99 g (P<0,05). Proučavanjem povezanosti trajanja testa (dana) i proizvodnih obilježja koja se ugrađuju u selekcijske indekse, ustanovlejne su slijedeće korelativne veze: za ukupni prirast (kg) r=0,45, prosječni dnevni prirast (g) r=-0,78 te za debljinu leđne odnosno bočne slanine r=-0,21 i r=-0,23. Pomoću selekcijskih indeksa procjenjena rasplodna vrijednost nazimica pokazuje da je u skupini krićžanki bilo najviše pozitivno ocjenjenih nazimica (64,28%), zatim slijede nazimice švedskog landrasa (53,33%), a najmanji udio (46,46%) pozitivno ocjenjenih nazimica bio je u skupini njemačkog landrasa. Temeljem analize krivulje rasta pomoću asimetrične S-funkcije utvrđeno je da se nazimice njemačkog landrasa odlikuju bržim rastom odnosno da su ranozreliji proizvodni tipovi u odnosu na nazimice druga dva istraživana genotipa. Točka infleksije "ti" nastupa kod nazimica njemačkog landrasa pri dobi 165,59 dana, švedskog landrasa 171,74 dana, a križanki (ŠLxVJ) pri dobi 168,53 dana.

nazimica; selekcijski indeks; kapacitet rasta; debljina slanine

nije evidentirano