Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 170840

Artikulacija djece s miofunkcionalnim smetnjama


Todorić, Ivan
Artikulacija djece s miofunkcionalnim smetnjama, 2003., diplomski rad, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb


CROSBI ID: 170840 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Artikulacija djece s miofunkcionalnim smetnjama
(Articulation in children with miofunctional disabilities)

Autori
Todorić, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
12.12

Godina
2003

Stranica
39

Mentor
Blaži, Draženka

Ključne riječi
govor; miofunkcionalne smetnje; orofacijalna muskulatura
(speech; miofunctional disabilities; orofacial musculature)

Sažetak
Cilj istraživanja bio je usporediti djecu s različitim slabostima orofacijalne muskulature po njihovim izgovornim sposobnostima. Uzorkom je obuhvaćeno šesnaestero djece. Ispitanici su raspoređeni u dvije skupine s obzirom na vrstu poremećaja. Prvu skupinu činilo je devetoro djece s rascjepom nepca. Drugu skupinu činilo je sedmero djece s rascjepom nepca i usne. Kod sve djece s rascjepom nepca učinjena je palatoplastika, a kod djece sa rascjepom nepca i usne palatoplastika i korekcija usne. U ispitivanju je korišten Test artikulacije Dušanke Vuletić (1990).Postavljene su tri hipoteze: H1: djeca s većim oštećenjem orofacijalne muskulature imaju izraženije teškoće artikulacije H2: vrijeme trajanja terapije značajno utječu na njihovu izgovornu izvedbu H3: teškoće artikulacije izraženije su u spontanom govoru negoli na testu artikulacije od kojih su 2. i 3. hipoteza potvrđene, dok 1. hipoteza nije potvrđena. To se može objasniti tako da su u ovom istraživanju djeca s rascjepom nepca bila nešto niže kronološke dobi od djece s rascjepom nepca i usne. A to je i te kako važno ako znamo da se porastom dobi uspostavlja bolja funkcija mišića artikulacijskih organa, posebno oko 6.-7. godine kad se uspostavlja neuromuskularna kontrola mišića farinksa i općenito mišića govornih organa. Također se može reći da su rezultati ovog istraživanja potvrdili činjenice koje su bile spomenute u uvodu, a to su da se kod djece s rascjepom nepca i/ili usne najčešće javljaju artikulacijski poremećaji u obliku sigmatizma, rotacizma i lambdacizma, a nešto rjeđe u obliku gamacizma, tetacizma i deltacizma. Te greške su se najčešće javljale u obliku distorzoja, a nešto rjeđe u obliku supstitucija i omisija.

Izvorni jezik
Hrvatski



POVEZANOST RADA


Projekti:
0013001

Profili:

Avatar Url Ivan Todorić (autor)


Citiraj ovu publikaciju

Todorić, Ivan
Artikulacija djece s miofunkcionalnim smetnjama, 2003., diplomski rad, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb
Todorić, I. (2003) 'Artikulacija djece s miofunkcionalnim smetnjama', diplomski rad, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb.
@phdthesis{phdthesis, author = {Todori\'{c}, I.}, year = {2003}, pages = {39}, keywords = {govor, miofunkcionalne smetnje, orofacijalna muskulatura}, title = {Artikulacija djece s miofunkcionalnim smetnjama}, keyword = {govor, miofunkcionalne smetnje, orofacijalna muskulatura}, publisherplace = {Zagreb} }
@phdthesis{phdthesis, author = {Todori\'{c}, I.}, year = {2003}, pages = {39}, keywords = {speech, miofunctional disabilities, orofacial musculature}, title = {Articulation in children with miofunctional disabilities}, keyword = {speech, miofunctional disabilities, orofacial musculature}, publisherplace = {Zagreb} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font