hrvatski

Podloga za ocjenu stanja zaštite podzemnih voda crpilišta u Hrvatskoj

Zaštitu podzemnih voda, u okvirima integriranog gospodarenja i upravljanja rezervama podzemnih voda, moguće je sprovesti prvenstveno primjenjujući iskustva dugogodišnjih hidrogeoloških i drugih istraživanja podzemnih voda. Projekt “Evidencija i gospodarenje rezervama podzemnih voda Hrvatske” (EGPV) realni je nositelj opsežnih hidrogeoloških istraživanja u našoj zemlji, i u okviru njega izvršeni su osnovni preduvjeti za izradu podloge za planiranje strategije čuvanja eksploatacijskih rezervi podzemnih voda u strateškim povoljnim sistemima, s konačnim ciljem organizacije regionalnih vodoopskrbnih sistema. Takvi sistemi su po svojoj definiciji vezani na rezerve podzemnih voda iz područja koja još nisu zagađena i koja se razumnom razvojnom politikom još mogu štititi. S obzirom na realne okolnosti i činjenicu da se danas vodoopskrba stanovništva prvenstveno zasniva na pridobivanju vode iz podzemlja, zaštita podzemnih voda na razini pojedinih lokacija, odn. pojedinih crpilišta, ima primarnu ulogu u očuvanju kvalitete pitke vode za korištenje u domaćinstvima. U svezi s tim, bilo je nužno ispitati realno stanje na terenu s obzirom na trenutnu kvalitetu podzemnih voda na crpilištima, te poštivanje zakonskih propisa iz postojeće legislative, prvenstveno “Pravilnika o zaštitnim mjerama i uvjetima za određivanje sanitarne zaštite izvorišta vode za piće”. U radu su prikazani važeći zakoni po pitanju gospodarenja i zaštite okoliša i podzemnih voda na području Republike Hrvatske, kao i njihovi međuodnosi, s posebnim osvrtom na dijelove koji se tiču zaštite podzemnih voda i mehanizme koji su na raspolaganju u okviru svakog pojedinog zakona. Prikazana je i trenutna kvaliteta vode na crpilištima u vidu općenitih pokazatelja kvalitete vode i opće upotrebljivosti takve za piće, s obzirom na veliku razliku u količini raspoloživih podataka o stanju kvalitete sa pojedinih crpilišta. U cilju veće preglednosti i lakšeg zaključivanja o stanju zaštite crpilišta utvrđene su površine pojedinih zaštitnih zona crpilišta. Na temelju tako dobivenih vrijednosti izračunati su omjeri eksploatacijskih kapaciteta crpilišta i površina pojedinih zaštitnih zona. Također, izračunati su i omjeri površina zaštitnih zona i površina županija kojima pripadaju razmatrana crpilišta. Prikazani su aktivni i potencijalni zagađivači na slivnim područjima crpilišta. Naime, poštivanje zakonskih odredbi iz “Pravilnika o zaštitnim mjerama i uvjetima za određivanje zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće” u velikoj mjeri ovisi o zastupljenosti zagađivača u okviru pojedinih zaštitnih zona. U radu je utvrđena zastupljenost svih planskih dokumenata iz “Zakona o vodama” i “Plana za zaštitu voda od zagađivanja”, te drugih važnijih dokumenata iz našeg zakonodavstva koji se primjenjuju u zaštiti podzemnih voda. Član 24 “Pravilnika o zaštitnim mjerama i uvjetima za određivanje zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće” namijenjen je u svim onim slučajevima u kojima realna situacija na terenu ne dozvoljava doslovnu primjenu eksplicitnih odredaba iz Pravilnika, a član 4 se primjenjuje u kršu. Njihova uloga je da zapravo služe za pokriće bilo kakvim mjerama zaštite, pod opravdanjem nemogućnosti provedbe osnovnih postavki iz Pravilnika, i oni čine da ovaj podzakonski akt zapravo ništa striktno ne određuje. U radu je ustanovljen stupanj primjene članova 4 i 24 na razmatranim crpilištima, s obzirom na kriterije primjerene sredini u kojoj se nalaze crpilišta. Na temelju sustavne analize zaštitnih mjera na osamdeset i osam odabranih crpilišta, raspoređenih na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske, vidljivo je da je mnogo učinjeno na stvaranju šire zakonske osnove koja bi trebala omogućiti zaštitu podzemnih voda na svim razinama u društvu, međutim ona u praksi u većini slučajeva još uvijek nije u punoj mjeri primjenjena. U cilju definiranja kvalitetnih mjera zaštite podzemnih voda, nužno je u prvom redu donošenje kvalitetne stručne podloge na temelju kojih će se primjenjivati navedeni propisi. Predloženo je da bi obim i sadržaj stručnih podloga trebala propisati “Državna uprava za vode” u obliku “Smjernica ili Uputa o zaštiti izvorišta vode za piće”, na temelju koje bi se odredila provedba zaštite podzemnih voda u Republici Hrvatskoj kroz tri nivoa zaštite: 1. Prvi nivo zaštite činila bi zaštita strateških zaliha podzemnih voda I kategorije; 2. Drugi nivo zaštite činila bi zaštita podzemnih voda unutar priljevnih područja crpilišta/izvorišta; 3. Treći nivo zaštite činila bi zaštita svakog pojedinog eksploatacijskog objekta (zdenca ili kaptaže). Također, predloženo je da u svrhu osiguranja kvalitete stručnih podloga, “Državna uprava za vode” donese “Uredbu o uvjetima za izdavanje suglasnosti za obavljanje stručnih poslova zaštite izvorišta vode za piće”, te da na temelju te “Uredbe” prikupi zahtjeve, valorizira ih i objavi “Popis pravnih osoba kojima je izdana suglasnost za obavljanje stručnih poslova zaštite izvorišta vode za piće”.

zaštita podzemnih voda; hidrogeologija

nije evidentirano