hrvatski

Nalaz spora plijesni u stambenim i radnim prostorima

Spore različitih vrsta plijesni sastavni su dio bioaerosola otvorenih i zatvorenih prostora. Ove aerogene čestice mogu prouzročiti različite bolesti dišnog sustava (alergije, rinitis, bronhitis, astma, hipersenzitivna pneumonija, aspergiloza), ovisno o vrstama plijesni, koncentraciji njihovih spora i vremenu izloženosti, posebice u zatvorenim prostorima. Najznačajnije alergogene vrste plijesni su pripadnici rodova Cladosporium, Alternaria, Penicillium i Aspergillus. Od 1987. do 2004. godine spore plijesni uzorkovane su u različitim zatvorenim prostorima uključujući: kuće u ruralnim sredinama, gradske stanove, hotelske sobe, mikrobiološki laboratorij, klimatizirane prostore, mlinove brašna i bolničke prostore. Uzorci su uzimani slobodnom sedimentacijom (tijekom 1 sat) i Air-samplerom MAS 100 Eco (protok 100 L/min) na 2% Sabouraud-glukoza agaru (promjer ploče =9 cm) s ugrađenim antibioticima (penicilin i streptomicin 40:60). Uzorkovanje spora plijesni slobodnom sedimentacijom. U uzorcima iz kuća u ruralnim sredinama (N=30), gradskih stanova (N=30), hotelskih soba (N=30) i mikrobiološkog laboratorija (N=30) dominirale su Cladosporium (40-96%), Penicillium (40-60%), Alternaria (20-60%) i Aspergillus vrste (16-30%). Veće koncentracije i učestalost penicilija (5 CFU/ploča), aspergila (3.37 CFU/ploča) i alternarija (0.86 CFU/ploča) zabilježene su u zraku kuća, u odnosu na gradske stanove (0.1 CFU/ploča Alternaria sp.-3.56 CFU/ploča Penicillium sp.). Kladosporije su s najvećom učestalošću utvrđene u hotelskim sobama, u koncentraciji 4.4 CFU/ploča. U mikrobiološkom laboratoriju spomenute vrste su bile zastupljene s 30-40% pri čemu su alternarije imale najmanje (0.7 CFU/ploča), a kladosporije najveće koncentracije (3.5 CFU/ploča). Uzorkovanjem spora plijesni u mlinovima iz okolice Zagreba (Jertovec (N=40) i Kurilovec (N=40)) i u Čakovcu (N=40) utvrđena je dominacija Penicillium sp. (80-90%) u koncentracijama 11-15.4 CFU/ploča i Aspergillus sp. (47-66%) u koncentracijama 2-4 CFU/ploča. Kladosporije su s većom učestalošću utvrđene u mlinu Kurilovec (88%) u koncentraciji 8.34 CFU/ploča te znatno manje u Jertovcu i Čakovcu (10-30%) u koncentraciji 0.4 CFU/ploča. Alternarije su bile relativno slabo zastupljene u sva tri mlina (6-14%) u koncentracijama 0.12-0.24 CFU/ploča. Od ostalih vrsta veću učestalost su imale Rhizopus sp. (20-54%) u koncentracijama 0.12-1 CFU/ploča. Uzorkovanje spora plijesni Air-samplerom MAS 100 Eco. U kućama (N=50), stanovima (N=50) i klimatiziranim prostorima (N=50) u gradu Zagrebu Cladosporium vrste su bile podjednako zastupljene (88-96%), s rasponom koncentracija od 32.7 CFU/m3 u klimatiziranim prostorima do 212.9 CFU/m3 u kućama. Penicillium (60-80%) (22-33 CFU/m3), Alternaria (oko 60%) (8-12 CFU/m3), i Aspergillus vrste (30-40%) (3-6 CFU/m3) utvrđene su s većom učestalošću i koncentracijama u kućama i stanovima u odnosu na klimatizirane prostore gdje su alternarije (3 CFU/m3) i aspergile (2 CFU/m3) bile zastupljene s oko 30% te penicilije (8 CFU/m3) s 58%. U prostorima dviju bolnica (A i B) u Zagrebu (N=30) s većom učestalošću i koncentracijama izolirane su Penicillium sp. (57-80%) (10-17.83 CFU/m3) i Aspergillus sp. (23.3-57%) (1.8-6.5 CFU/m3). Cladosporium (33.3%) i Alternaria vrste (13.3 %) su utvrđene u bolnici A, odnosno u bolnici B u niskim koncentracijama od oko 2 CFU/m3. Relativno visoka učestalost spora plijesni u zatvorenim prostorima može predstavljati opasnost po zdravlje ljudi, osobito kod profesionalne izloženost (rad u mlinovima, skladištima i dr.), obzirom na alergološki i toksinogeni potencijal plijesni.

spore plijesni; zatvoreni prostori; alergije

nije evidentirano