hrvatski

METODA PROCJENE EKOLOŠKIH RIZIKA BRODA

Disertacija je izložena na ukupno 244 stranice, od čega 47 stranica otpada na dodatak pod naslovom "Usporedba ekološkog rizika dvaju tankera za prijevoz sirove nafte u Jadranskom moru". Tekstualni i numerički sadržaj obogaćen je sa 101om slikom, 36 tablica, 27 dijagrama i 7 zemljopisnih karata. Disertacija je nastala kao rezultat znanstveno-istraživačkog rada temeljenog na relevantnoj domaćoj i inozemnoj literaturi koju čini 30 knjiga ; 59 članaka, izvješća i studija ; i 20 ostalih izvora. Ukupna građa raspoređena je kroz 7 poglavlja koja prate: popis oznaka, akronima i simbola ; popis slika, tablica, dijagrama i karata ; popis literature i dodatak. Rad počinje predgovorom, završava životopisom autora, a dodatno uključuje i sažetke na hrvatskom i engleskom jeziku. U uvodnom dijelu predstavljaju se problematika, svrha i ciljevi istraživanja uz korištenu metodologiju i predviđeni tijek znanstvenog istraživanja. Ciljevi istraživanja usmjereni su na: stvaranje slike svih ekološki rizičnih čimbenika broda i iznalaženje metode za procjenu ekološkog rizika broda koja je primjenjiva na sve brodove i upotrebljiva za različite struke. U drugom poglavlju analizira se utjecaj broda na okoliš i utvrđuju se glavni načini štetnog djelovanja. Štetni učinak procjenjuje se prema tehničkim karakteristikama izvora onečišćenja i svojstvima ekološki štetnih struktura iz kojih nastaju onečišćivači okoliša. U trećem poglavlju provodi se raščlamba broda prema ekološko rizičnim brodskim sustavima. Definira se pet karakteristčnih ekološko rizičnih sustava i to: sustav energetskog postrojenja, sustav nastambi, sustav tereta, sustav balasta i sustav trupa broda. Za svaki sustav analiziraju se glavni izvori ekološki štetnog djelovanja prema vodi, zraku i obali. Područje istraživanja time se proširuje na matricu koju čine 5 ekološki rizičnih sustava, 4 ekološki štetna učinka i sve 3 zone u okolišu. Postavljena matrica temelj je budućeg modela za procjenu ekološkog rizika i uključiva je za sve relevantne vanjske faktore. Analiza brodskih ekološki rizičnih učinaka predmet je istraživanja četvrtog poglavlja. Zbog vrlo velikog broja različitih podataka koji se moraju uzimati u obzir predlaže se arhiviranje podataka posredstvom mapi na tri razine. Mapiranje podataka važno je zbog detaljnog poznavanja anatomije broda, pripadne brodske opreme i svih struktura koje proizvode štetna djelovanja na okoliš. Kroz 17 karakterističnih primjera predočeno je pojednostavnjeno mapiranje podataka za pojedine izvore onečišćenja svakog brodskog sustava, uz pripadne štetne učinke. U petom poglavlju analiziraju se bitni utjecaji na ekološki rizik broda grupirani kroz 4 osnovna faktora i to: tehnički faktor, operativni faktor, ljudski faktor i normizacijski faktor. Detaljnom raščlambom navedenih faktora utjecaja dolazi se do ukupno 33 elementa koji se uzimaju posebno za planirane procese s izvjesnim štetnim djelovanjem i za nepredviđene događaje s mogućim štetnim djelovanjem. Izbor pojedinih elemenata temelji se na rezultatima najnovijih istraživanja u pomorstvu i brodogradnji. Krajnji rezultat takve raščlambe je model koji sadrži sve potrebne komponente za konačnu procjenu ekološkog rizika broda. U šestom poglavlju postavlja se metoda za procjenu ekološkog rizika primjenjiva na sve tipove brodova i sva operativna stanja svojstvena iskorišćavanju broda. Višekriterijskim pristupom uvode se težinski faktori za sve elemente rizika, a metoda se temelji na istovremenom pojavljivanju većeg broja elemenata visokog rizika. Metoda je primjenjiva za procjenu ekološkog rizika koji je izvjestan za svaki brod, kao i procjenu mogućeg ekološkog rizika koji taj brod može izazvati. Prezentira se osnovni pregled karakterističnih ekološki rizičnih tipova brodova za dominantne brodske sustave. Metoda je testirana usporedbom dvaju tankera za prijevoz sirove nafte u Jadranskom moru, što je priloženo u dodatku.

onečišćenje zraka; onečišćenje mora; brodski sustavi; ekološki rizici; ekološke opasnosti; mapiranje

nije evidentirano