hrvatski

Utjecaj 0, 2% klorheksidina na floru korijenskog kanala klorheksidina na floru korijenskih kanala

Karijes, trauma, jatrogeni čimbenici, termički, kemijski podražaji dovode do oštećenja pulpe, ali prisutnost bakterija dovodi do razvoja kompliciranih kliničkih slika bilo da nastaju akutna ili kronična stanja oboljenja pulpe i periapikalnog prostora. Cilj ovog rada bio je prikazati koje se sve vrste anaerobnih bakterija nalaze u inficiranim korijenskim kanalima zubi koji nisu u akutnoj fazi, kod kojih postoji kronično periapeksno oboljenje. Također je cilj bio i prikazati djelotvornost klorheksidina nakon 48 sati na redukciju broja bakterija u korijenskim kanalima. Istraživanje je obuhvatilo 25 ispitanika ispitne i 19 ispitanika kontrolne skupine kod kojih je nakon inicijalnog otvaranja pulpnog prostora uzet uzorak za mikrobiološku analizu. Korijenski kanali ispitanika su nakon toga obrađeni step-back tehnikom uz ispiranje u ispitnoj skupini sa 0, 2% klorheksidinom, a u kontrolnoj skupini fiziološkom otopinom. Nakon 48 sati ispitanicima su ponovno otvarani zubi te su uzeti uzorci za drugu mikrobiološku analizu. Rezultati su obrađeni statističkim metodama te su dobiveni slijedeći rezultati: Na temelju tako dobivenih vrijednosti u našem istraživanju možemo zaključiti : 1. bakterije su pronađene u 92% ispitanika ispitne skupine (23 ispitanika od 25) i 100% ispitanika (19 ispitanika od 19) kontrolne skupine. Nadalje u ispitnoj skupini prije i poslije tretmana s 0, 2% klorheksidinom nije bilo razlike s obzirom na pojavnost pojedine vrste bakterija. Razlike u pojavnosti pojedinih vrsta bakterija nisu pronađene niti u kontrolnoj skupini. Iako nisu pronađene razlike vidljivo je da se u ispitnoj skupini smanjuje broj pacijenata koji su imali bakterije, ali nije bila statistički značajna. U kontrolnoj skupini, međutim u većini slučajeva nije došlo do vidljivog smanjenja broja pojedinih bakterijskih vrsta nakon provedene terapije fiziološkom otopinom iako je u nekim slučajevima uočeno poboljšanje. 2. razlike u broju ispitanika s obzirom na ukupan broj bakterijskih vrsta možemo izreći da je u kontrolnoj skupini prije terapije postojala prisutnost bakterija kod svih ispitanika 100% (19 ispitanika od 19), dok je nakon terapije nastupilo smanjenje broja inficiranih korijenskih kanala od 10, 5% (17 pacijenata). Statistički nije bilo značajno. Prije tretmana u ispitnoj skupini pronašli smo bakterije, kod 23 ispitanika (92%), dok je nakon tretmana njih 15 (60%) i dalje imalo bakterije u korijenskim kanalima. Razlika je postojala. 3. Pojedinačno za svaku bakterijsku vrstu nisu pronađene razlike s obzirom na to koliko su bile zastupljene prije, a koliko poslije tretmana. 4. Klorheksidin je reducirao broj sa 92% ispitanika na 60% ispitanika koji su posjedovali bakterije. U kontrolnoj skupini je ta redukcije znatno slabija i iznosi od 100% pozitivnih ispitanika na 89.9% pozitivnih ispitanika nakon tretmana. 5. Uzimanje mikrobiološkog materijala iz inficiranih korijenskih kanala u svakodnevnoj praksi nije jednostavno, ali nam daje veću mogućnost kontrole provedene terapije, veći postotak uspjeha i posljedično dovodi do smanjenja broja postendodontskih komplikacija. 6. Klorheksidin se pokazao kao učinkovito sredstvo za redukciju broja mikroorganizama u inficiranim kanalima, ali ne smijemo precijeniti njegovu "moć" u dezinfekciji. 7. brtvljenje privremenih cemenata koji se stavljaju između posjeta također može imati nepovoljan efekt na terapiju budući su ti cementi propusni, te može doći do sekundarnog prodora mikroorganizama iz okoline u korijenske kanale što svakako djeluje nepovoljno na daljnji tijek terapije uz mogućnost nastanka komplikacija. Zaključak je da u inficiranim korijenskim kanalima usprkos našem trudu zaostaje manji ili veći broj mikroorganizama što može nepovoljno utjecati na budućnost samog zuba.

klorheksidin; antibakterijski učinak; korijenski kanal

nije evidentirano