hrvatski

Istraživanje unutarsortne varijabilnosti vinove loze (Vitis vinifera L.)

Cilj rada je bio utvrditi unutarsortnu genetsku varijabilnost autohtonih sorata vinove loze Plavac mali, Maraština i Škrlet pomoću raznih metoda molekularnih markera (SSR, ISSR i AFLP), a kod Škrleta osim molekularnih primjenjene su ampelografske i ampelometrijske metode. Kao referentne sorte poslužili su komercijalno priznati klonovi Chardonnaya i Traminca s kojima je provedena usporedba. Varijabilnost detektirana ampelografskim metodama uspoređena je sa varijabilnošću utvrđenom molekularnim metodama. Podaci o morfološkim svojstvima analizirani su po O.I.V. sustavu deskriptora, a na temelju kvantitativnih podataka dodatno ja izračunata Euklidska distanca kao mjera fenotipske različitosti. SSR markeri su korišteni u svrhu verifikacije sorte. Molekularni podaci dobiveni AFLP analizom korišteni su za izračunavanje SM koeficijenta kao mjere genetske sličnosti. Za sorte Chardonnay, Traminac i Škrlet utvrđen je stupanj korelacije fenotipskih razlika i razlika koje proizlaze iz molekularnih podataka. Analizom molekularne varijance (AMOVA) su određene komponente varijance između grupa izdvojenih ''cluster'' analizom. Razina polimorfizma morfoloških svojstava s jedne i molekularnih markera s druge strane ukazuje na dovoljno široku bazu koja bi omogućila pronalaženje genetski divergentnih klonova, međutim njihova korelacija nije značajna. Najveću snagu detekcije unutarsortne molekularne varijabilnosti pokazali su AFLP markeri. ISSR markeri su pokazali manji stupanj detekcije unutarsortne genetske varijabilnosti u odnosu na AFLP markere. Prosječna vrijednost genetske sličnosti kod Plavca malog je relativno visoka u odnosu na ostale analizirane sorte, što ukazuje na manju unutarsortnu varijabilnost ove sorte unatoč njenom relativno velikom arealu rasprostranjenosti.

vinova loza; genetska varijabilnost; Plavac mali; Škrlet; Maraština; AFLP; SSR; ISSR; kvantitativna svojstva

nije evidentirano