Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 166850

Stupanj tolerancije hrvatskih govornika na "pogrešne" naglaske.


Škarić, Ivo; Varošanec-Škarić, Gordana
Stupanj tolerancije hrvatskih govornika na "pogrešne" naglaske. // Zbornik Zagrebačke slavističke škole 2002 / Botoca, Stipe (ur.).
Zagreb: FF press, 2003. str. 291-304 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)


CROSBI ID: 166850 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Stupanj tolerancije hrvatskih govornika na "pogrešne" naglaske.
(Degree of tolerance of croatian native speakers on "false" accents.)

Autori
Škarić, Ivo ; Varošanec-Škarić, Gordana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik Zagrebačke slavističke škole 2002 / Botoca, Stipe - Zagreb : FF press, 2003, 291-304

Skup
13. međunarodni slavistički kongres

Mjesto i datum
Slovenija, Ljubljana, 15-21. 08. 2003

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
naglasak; prozodija; hrvatski jezik; vrijednosni sudovi; stavovi (fonetika); sociofonetika
(accent; prosody; Croatian language; attitudes; sociophonetics)

Sažetak
Na uzorku vrlo čestih riječi i normativno prozodijski nedvojbenih ispitan je vrijednosno propisan naglasak i zanaglasna duljina te još usporedno stupanj tolerancije/netolerancije na pogrešne naglaske i zanaglasne duljine kojima se izgovarala svaka riječ. Tako dobivenih 600 fonemsko-prozodijskih inačica snimljeno je i u slučajnom redoslijedu dano na procjenu poželjnosti i prihvatljivosti. Procjenitelji su bili: 158 studenata fonetike, kroatistike, novinarstva, glume i TV fonetičara. Na temelju prosudaba procjenitelja izlučeno je pet odredba o prozodiji općega suvremenoga hrvatskoga jezika: 1. Klasična prozodijska norma u velikoj je mjeri podudarna s prozodijskom realnosti u suvremenome općem hrvatskom jeziku. 2. U suvremenome općem hrvatskom postoji gotovo ravnopravna mogućnost da se riječi, u kojima je normiran kratkouzlazni naglasak, izgovore i kako je propisano klasičnom normom, ali isto tako i s kratkosilaznim naglaskom. 3. Ne postoji u današnjih kompetentnih hrvatskih govornika poseban nalog koji bi sprečavao izgovor silaznih naglasaka na nepočetnim slogovima, osim onoga koje imaju riječi s uzlaznim naglaskom, svaka za sebe u tom položaju. Riječi koje imaju inherentni silazni naglasak na nepočetnom slogu čuvaju taj svoj prozodijski lik kao i svaka druga svoj. 4. Od šest hrvatskih samoglasnika – i, e, a, o, u, r` samoglasnik (slogovni) r` izdvaja se prozodijski time što dopušta kraćenje naglašenih dugih slogova, i to do mjere da takav kratak naglasak umjesto dugoga bude cijenjen kao vrlo prihvatljiv (za ks) ili prihvatljiv (za ku). 5. Zanaglasne duge slogove suvremeni kompetentni hrvatski govornici zamjećuju i znaju u kojim je riječima kakva zanaglasna kvantiteta prema normi, ali su im u višoj cijeni pokraćeni zanaglasni slogovi.

Izvorni jezik
Hrvatski



POVEZANOST RADA


Citiraj ovu publikaciju

Škarić, Ivo; Varošanec-Škarić, Gordana
Stupanj tolerancije hrvatskih govornika na "pogrešne" naglaske. // Zbornik Zagrebačke slavističke škole 2002 / Botoca, Stipe (ur.).
Zagreb: FF press, 2003. str. 291-304 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
Škarić, I. & Varošanec-Škarić, G. (2003) Stupanj tolerancije hrvatskih govornika na "pogrešne" naglaske.. U: Botoca, S. (ur.)Zbornik Zagrebačke slavističke škole 2002.
@article{article, editor = {Botoca, S.}, year = {2003}, pages = {291-304}, keywords = {accent, prosody, Croatian language, attitudes, sociophonetics}, title = {Degree of tolerance of croatian native speakers on "false" accents.}, keyword = {accent, prosody, Croatian language, attitudes, sociophonetics}, publisher = {FF press}, publisherplace = {Slovenija, Ljubljana} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font