Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 165963

Usporedba mehaničkih i bioloških aortnih zalistaka s obzirom na kvalitetu života bolesnika


Brusich, Sandro
Usporedba mehaničkih i bioloških aortnih zalistaka s obzirom na kvalitetu života bolesnika 2004., magistarski rad, Medicinski fakultet, Rijeka


Naslov
Usporedba mehaničkih i bioloških aortnih zalistaka s obzirom na kvalitetu života bolesnika
(Comparison of the mechanical aortic valves and bioprothesis regarding quality of life)

Autori
Brusich, Sandro

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
23.7

Godina
2004

Stranica
114

Mentor
Šimić, Ognjen

Ključne riječi
Aortni zalistak; zamjena; mehanički zalistak; bioproteza; kvaliteta života
(Aortic valve; replacemant; mechanical valve; bioprosthesis; quality of life)

Sažetak
UVOD. Danas još uvijek ne postoji idealni umjetni zalistak koji bi se koristio u bolesnika u kojih je potrebna zamjena aortnog zalistka. Glavna je prednost mehaničkih zalistaka njihova neograničena trajnost, dok je njihov glavni nedostatak potreba trajne peroralne antikoagulantne terapije. Nasuprot tomu, glavna je prednost bioloških zalistaka nepotrebnost antikoagulantne terapije, dok je glavna mana ograničena trajnost zaliska. CILJ. Cilj je magistarskoga rada bio usporediti kvalitetu života bolesnika kojima je implantiran mehanički aortni zalistak s bolesnicima kojima je implantiran biološki aortni zalistak. Svrha te usporedbe proizlazila je iz najnovijih spoznaja o sve dužem vijeku trajanja novih generacija aortnih bioloških zalistaka osobito u starije populacije. Naime, postavljeno je pitanje je li indicirano spuštanje dobne granice za implantaciju biološkoga zaliska sa 70 na 65 godina u bolesnika koji žive u područjima udaljenima od centara zdravstvene skrbi (otoci, Gorski kotar, Istra, i sl.) s obzirom na to da su upravo redovite kontrole INR-a najveći limitirajući čimbenik koji utječe na kvalitetu života nakon kirurškog zahvata. BOLESNICI I METODE. Retrospektivnim je istraživanjem obuhvaćeno 96 bolesnika s bolesti aortnoga zaliska koji su liječeni na Kardiokirurškom odjelu Kirurške klinike KBC-a Rijeka u razdoblju od 4 godine. Bolesnicima je zamijenjen aortni zalistak. Skupinu A čine bolesnici kojima je implantiran mehanički zalistak (n=73), dok skupinu B čine bolesnici s ugrađenim biološkim zaliskom (n=23). Ispitivane skupine uspoređene su međusobno s obzirom na prijeoperacijske i poslijeoperacijske parametre. Iz skupine A posebno su izdvojeni bolesnici stariji od 65 godina (n=26), kako bi se dobila skupina bolesnika što sličnije životne dobi s bolesnicima kojima je implantiran biološki zalistak, te su poslijeoperacijski parametri u tih bolesnika uspoređeni s onima u skupini B. REZULTATI. Ispitivane skupine razlikovale su se prema dobi bolesnika, tj. bolesnici kojima je implantiran biološki zalistak bili su statistički značajno stariji (71 nasuprot 60 godina, p=0, 023). Razlika je u dobi ispitivanih skupnina neizbježna a proizlazi iz samih indikacija za implantaciju umjetnih zalistaka. Zbog navedene su razlike u dobi proizašle i neke logične razlike između ispitivanih skupina: razlika u etiologiji bolesti aortne stenoze, u incidenciji istodobne revaskularizacije miokarda i brzini oporavka nakon kirurškog zahvata. Ispitivane skupine nisu se međusobno razlikovale s obzirom na spol, tjelesne predispozicije, prijeoperacijske kliničke i hemodinamske parametre, te prijeoperacijske čimbenike rizika. Također nije bilo razlika u trajanju izvantjelesnoga krvotoka i miokardijalne ishemije, veličini implantiranih zalistaka, incidenciji poslijeoperacijskih komplikacija. Rani je mortalitet bolesnika kojima je izvršena izolirana zamjena aortnog zaliska iznosio 4, 1%, odnosno 6, 9% u skupini s dodatnom revaskularizacijom miokarda. Klinički značajne komplikacije imale su incidenciju manju od 2% po pacijent-godini. Nakon operacije značajno su se poboljšali klinički simptomi i hemodinamski parametri u odnosu na prijeoperacijski nalaz. Većina je bolesnika navela značajno subjektivno poboljšanje kvalitete života nakon operacije neovisno o vrsti implantiranoga zaliska. Kao važan limitirajući čimbenik u kvaliteti života bolesnika s mehaničkim zaliskom pokazala se potreba redovitih kontrola INR-a. Taj je limitirajući čimbenik proporcionalan starosti bolesnika i udaljenosti od transfuziološkoga laboratorija. ZAKLJUČAK. Nakon kirurškog zahvata zamjene aortnog zaliska znatno se poboljšava preživljenje i kvaliteta života bolesnika s bolesti aortnoga zalistka. U bolesnika starijih od 65 godina koji žive na udaljenim područjima redovite kontrole INR-a bitno utječu na njihovu kvalitetu života, te im treba preporučiti implantaciju bioloških zalistaka.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0062046

Ustanove
Medicinski fakultet, Rijeka

Autor s matičnim brojem:
Sandro Brusich, (282461)