hrvatski

Utjecaj tehničke opremljenosti šivaćih strojeva na metode izvođenja tehnoloških operacija

U radu su izvedena istraživanja utjecaja tehničke opremljenosti šivaćih strojeva na metode izvođenja tehnoloških operacija šivanja. Primjenom posebno razvijene mjerne opreme za istraživanja vrijednosti procesnih parametara izrazito točno su vrednovane razlike koje su se pojavljivale tijekom izvođenja operacija šivanja uz promjene razina tehničke opremljenosti, kako bi se izvela kvantifikacija tog utjecaja. Istom opremom, s pridodanim automatskim aktivatorom gazila, također je izvedeno istraživanje trajanja vremena strojnog rada pri različitim nazivnim ubodnim brzinama šivanja i pri različitom broju uboda u šavu, odnosno o duljini šava. U magistarskom radu je kronološkim redom opisan povijesni razvoj šivaćih strojeva i doprinos različitih istraživača i konstruktora toj najvažnijoj fazi procesa proizvodnje odjeće. Navedena su važnija obilježja univerzalnih i specijalnih šivaćih strojeva, šivaćih automata, agregata i robota. Poseban osvrt načinjen je na području pogonskih sustava i tehničke opremljenosti šivaćih strojeva te na području upravljanja šivaćim strojevima, budući da su ta područja izrazito povezana s temom magistarskog rada. Prikazani su i izrazi za mjerenje i izračunavanje vrijednosti procesnih parametara tehnoloških operacija šivanja odjeće te mjerne metode za računska mjerenja određivanja vrijednosti procesnih parametara tehnoloških operacija šivanja odjeće s pomoću kojih su u ovom radu izvedena mjerenja. U eksperimentalnom dijelu rada izvedena su istraživanja utjecaja tehničke opremljenosti šivaćih strojeva na vrijednosti procesnih parametara bitnih za metode izvođenja i strukture tehnoloških operacija šivanja odjeće. Za te potrebe oblikovano je radno mjesto sa suvremenim industrijskim šivaćim strojem opremljenim procesnim mikroračunalom. Procesno mikroračunalo tog stroja programirano je tako da su ostvarene četiri razine tehničke opremljenosti, od tehnički neopremljenog do tehnički najvišeg mogućeg stanja automatizacije i na tim su razinama izvođena mjerenja vrijednosti procesnih parametara kako bi se utvrdila njihova ovisnost o tehničkoj opremljenosti, odnosno o metodi izvođenja tehnološke operacije. Osim toga, izvedena su istraživanja izvođenja strojno-ručnih zahvata u ovisnosti o podešenom broju strojnih šivaćih uboda i odabranoj ubodnoj brzini šivanja na istom radnom mjestu, odnosno stroju. Tim istraživanjima utvrđena je matematička ovisnost izvođenja strojno-ručnih zahvata šivanja o broju šivaćih uboda u šivanju i odabranoj najvišoj ubodnoj brzini šivanja. Dobiveni rezultati upućuju na smanjenje osnovnog vremena izvođenja tehnološke operacije predšivanja orukvice muške košulje s povećanjem tehničke opremljenosti. Vrijeme izrade smanjeno je s 27,2 s za neopremljeni šivaći stroj na 15,1 s za tehnički najopremljeniji stroj. Porastom tehničke opremljenosti, stupanj korištenja šivaćeg stroja smanjuje se sa 36,1 % na 27,5 %. Budući da je vrijeme za rukovanje izratcima prilikom uzimanja i odlaganja ostalo isto, skratilo se strojno vrijeme, koje može utjecati na povečanje dnevnog kapaciteta proizvodnje. Porastom razine tehničke opremljenosti prosječna ubodna brzina šivanja povećala se s 893,6 ub/min na 2118,5 ub/min. Isto tako, stupanj tehnološkog korištenja šivaćeg stroja povećao se s 25,5 % na 60,5 %. Specifično vrijeme šivanja jednog metra šava znatno se smanjuje porastom tehničke opremljenosti s 29,1 s na 9,3 s, a udio vremena rad šivaćeg stroja na nazivnoj ubodnu brzini šivanja povećava se s 3,2 % na 43,6 %, što u okviru ovih istraživanja predstavlja najveći zabilježeni porast od skoro 14 puta. Porast tehničke opremljenosti šivaćih strojeva povoljno utiče na strukturu tehnološke operacije jer oslobađa radnika od izvođenja dodatnih ručnih zahvata pri čemu se smanjuje zamor, a ostatak vremena koristi se pri vođenju izradaka povećavajući vrijednosti procesnih parametara koji povoljno vrednuju tehnološke operacije. Istraživanjima vremena rada utvrđeno je da strojno vrijeme šivanja linearno raste porastom broja uboda u spojenom dijelu šava te da je taj porast izrazitiji pri manjim ubodnim brzinama šivanja, a manje izrazit pri većim ubodnim brzinama šivanja. Isto tako je utvrđeno da se vrijeme šivanja eksponencijalno smanjuje u ovisnosti o odabranoj ubodnoj brzini šivanja te da je to smanjenje izrazito za šavove s 300 uboda, a znatno manje za šavove sa svega 3 uboda. Istraživanjima je utvrđeno da postoji vrlo izrazita korelacija između zavisne varijable vremena šivanja i nezavisnih varijabli odabrane ubodne brzine šivanja i odabranog broja uboda u spojenom dijelu šava. Ta međufunkcijska ovisnost prikazana je na trodimenzionalnom grafičkom prikazu, dok je nelinearnom multiplom regresijom postavljen i matematički model kojim se može izračunati jedna od varijabli ukoliko su poznate druge dvije varijable. Izvedena je i verifikacija matematičkog modela. Ovim istraživanjima dat je doprinos području odjevnog inženjerstva, jer je utvrđen utjecaj razine tehničke opremljenosti na relevantne čimbenike tehnoloških operacija šivanja odjeće kao i iznalaženjem mjerne metode i matematičkog modela za utvrđivanje vremena izrade, pri čemu je, u suradnji s istraživačima, korištena strojna, sklopovska, instrumentalna, računalna i programska oprema razvijena u sklopu Projekta 117 003, “Procesi proizvodnje i dizajn odjeće”.

šivaći stroj; tehnička opremljenost šivaćeg stroja; procesni parametri tehnoloških operacija šivanja odjeće; tehnološki proces šivanja odjeće; odjevna tehnologija

nije evidentirano